Veleposlanik EU: Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine osnažio je proces proširenja Europske unije
BEOGRAD – Veleposlanik Europske unije (EU) u Srbiji Andreas von Beckerath kazao je danas u Beogradu kako je agresorski rat Rusije protiv Ukrajine osnažio proces proširenja Europske unije no kako samo istinske reforme mogu dovesti zemlje kandidatiknje do cilja.
“No ikako je geopolitika doprinijela ponovnom otvaranju vrata procesu pristupanja EU, proširenje i dalje predstavlja politiku koja se temelji na zaslugama i dokazima. Samo istinske reforme mogu dovesti zemlje kandidatkinje do cilja“, kazao je von Beckerath koji je u četvrtak predao srbijanskom predsjedniku godišnje izvješće o napretku Srbije na europskom putu te dodao kako se put ka članstvu u EU temelji na demokratskim vrijednostima, vladavini prava i realnim reformama koje su propisno provedene.
Veleposlanik Andreas von Beckerath kazao je kako cilj izvješća nije kritizirati nego procijeniti gdje Srbija stoji na putu te putokaz za reforme koje nisu riješene ali i istaknuo kako je glavni zaključak izvješća da je tempo provedbe reformi dosta usporen.
“U izvješću se konstatiraju određeni pozitivni događaji u prethodnoj godini, kao što je dobar učinak u gospodarskim kriterijima i dalja harmonizacija u nizu politika koje se tiču unutarnjeg tržišta EU”, istaknuo je Von Beckherath.
Veleposlanik EU još je jednom upozorio Srbiju kako treba obnoviti duh dijaloga s Kosovom i kako će napredak u normalizaciji odnosa s Kosovom nastaviti određivati tempo pristupa Srbije EU te dodao kako Srbija i Kosovo moraju u potpunosti provesti sporazum o normalizaciji odnosa koji su obje strane prihvatile u veljači 2023. u Bruxellesu.
Očuvanje mira, dobrosusjedskih odnosa, rješavanje sporova isključivo mirnim putem te suzdržavanje od prijetnji ili uporabe sile neke su od točaka Sporazuma o normalizaciji odnosa koji su premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić postigli prije tri godine u Bruxellesu, uz posredovanje Miroslava Lajčaka.
No situacija na terenu bila je često suprotna od postignutog dogovora a napetosti na sjeveru Kosova porasle su nakon što su albanski gradonačelnici preuzeli dužnost u općinama sa srpskom većinom, sukoba Srba s pripadnicima KFOR-a te oružanog napada u selu Banjska.
Upravo je i veleposlanik Andreas von Beckerath pozvao Srbiju da licu pravde privede osobe odgovorne za najnasilniji incident otkako je Kosovo 2008. godine proglasilo neovisnost a koji je doveo do novih napetosti u ionako narušenim odnosima između Prištine i Beograda.
Predsjednik Srbije Aleksandar kazao je kako Srbija smatra Kosovo svojim teritorijem te dodao kako vjeruje da će EU utjecati da se rasvijetle svih događaji u kojima su Srbi na Kosovu ranjavani, ubijani i zlostavljani.
“Vi ste rekli da je izvješće ogledalo, ja bih rekao da je to Vaše mišljenje. Uzet ću samo jednu oblast, koja je za nas jako važna, riječ je o Kosovu. Rekli ste moraju se izvršiti sve obveze. Što se tiče događaja iz 2023., ja vjerujem da će EU utjecati da svi događaji u kojima su Srbi bili ubijani dobiju epilog“, kazao je Vučić te dodao da je europski put strateški put Srbije do izbora.
“Uzet ćemo izvješće na veoma ozbiljan način u razmatranje, vidjet ćemo što možemo ispraviti kako bi došli na šesto, sedmo mjesto”, kazao je Vučić.
Srbija je pregovore započela 2014. godine i u proteklih 11 godina pregovaranja otvorila je samo 22 poglavlja, od kojih su dva zatvorena. U posljednje skoro četiri godine Srbija nije napravila nikakav pomak u pregovorima, zadnji klaster otvoren je u prosincu 2021. godine.
Također Srbija je jedina od država kandidatkinja koja nije usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a kada je riječ o odnosima s Rusijom.
