Nova vlada Pétera Magyara najavila ekonomske reforme, povrat EU fondova i izmjene zakona o pravosuđu

BUDIMPEŠTA – Nova vlada Mađarske, predvođena premijerom Péterom Magyarom, položila je zakletvu početkom sedmice, čime je okončana 16-godišnja era Viktora Orbána. Ministri su predstavili ključne planove za promjene u ekonomiji, pravosuđu, energetici i vanjskoj politici.

Ekonomska politika Magyarova vlada najavljuje novi model zasnovan na produktivnosti, visokoj dodanoj vrijednosti i predvidivom poslovnom okruženju, piše Reuters.

Ministar finansija András Kármán najavio je smanjenje budžetskog deficita sa oko sedam na tri posto do 2030. godine, uz reviziju javne potrošnje radi sprječavanja korupcije. Vlada planira povrat zamrznutih EU fondova, uključujući 6,4 milijarde eura grantova i 3,9 milijardi eura zajmova iz fonda za oporavak.

Ministrica pravde Marta Gorog najavila je usklađivanje zakonodavstva s evropskim standardima i izmjene tzv. zakona o zaštiti djece koji ograničava pristup LGBTQ+ sadržajima, nakon presude Evropskog suda pravde u aprilu.

Vlada će revidirati finansiranje i realizaciju proširenja nuklearne elektrane Paks, dodijeljene ruskom Rosatomu bez tendera 2014. godine. Planira se diverzifikacija izvora energije uz zadržavanje pristupa postojećim naftovodima.

Ministrica vanjskih poslova Anita Orbán istaknula je da su glavni savezi Mađarske EU i NATO, te da vlada želi obnoviti povjerenje narušeno pod prethodnom administracijom. Najavila je transparentne odnose s Rusijom, nastavak savezništva sa SAD-om, ali i odbijanje slanja vojne pomoći Ukrajini.

Mađarska neće učestvovati u EU zajmu od 90 milijardi eura, niti podržava ubrzanu integraciju Ukrajine, već traži redovan proces pristupanja uz obavezni referendum na kraju.

Parlament će 1. jula osnovati Nacionalni ured za povrat imovine, koji će istraživati finansijska sredstva izgubljena ili zloupotrijebljena pod Orbánovom vladom.

Ministri finansija, pravde, obrazovanja i zdravstva dobit će pravo veta na zakone prije nego što uđu u parlament, čime se uvodi kontrola nad premijerovom moći. Vlada planira izmjene izbornog zakona koje bi ograničile mandat premijera na najviše dva.