Evropski krajolici ugroženi razvojem, klimatskim promjenama i zagađenjem
BRUXELLES – Evropa ubrzano gubi prirodna staništa pod pritiskom urbanizacije, poljoprivrede i infrastrukture, dok klimatske promjene i zagađenje dodatno ugrožavaju njene najvrednije krajolike, upozorila je Evropska agencija za okoliš (EEA) u novom izvještaju.
Izvještaj je predstavljen kroz videosnimak koji prikazuje kako se koristi evropsko zemljište i zašto je očuvanje prirodnih područja ključno za otpornost kontinenta.
Od poljoprivrednih površina do šuma, šikara i vodenih tokova, novi videosnimak koji je danas objavila Evropska agencija za okoliš (EEA) prikazuje jedinstvenu raznolikost evropskih krajolika i izazove s kojima se suočavaju.
Koristeći podatke programa Copernicus Land Monitoring Service, video skreće pažnju na mogućnosti stvaranja više prostora za zdravu i otpornu prirodu, što može značajno doprinijeti ublažavanju posljedica klimatskih promjena.
Britanski geograf i istraživač Daniel Raven-Ellison ranije ove godine proputovao je 12 evropskih zemalja, od Švedske do Španije, tokom trosedmičnog putovanja na kojem je snimio video u produkciji Copernicus Land Monitoring Servicea pri EEA-i.
Jedna sekunda predstavlja jedan posto Evrope
Svaka sekunda videosnimka, koji traje 100 sekundi, predstavlja jedan posto evropskog kopna i prikazuje kako ono izgleda iz zraka, koristeći podatke o pokrivenosti zemljišta iz programa za posmatranje i praćenje Zemlje Copernicus Evropske unije.
Prikazani su različiti tipovi krajolika, uključujući izgrađena područja poput zgrada i puteva, močvare, unutrašnje vodene tokove, šikare, travnjake i šume. Najveći dio evropskog zemljišta zauzima poljoprivreda, uključujući mozaik oranica, pašnjaka i velikih obradivih površina.
Cilj videa je podizanje svijesti javnosti o tome kako se koriste okolni krajolici i koliki prostor ostaje prirodi i divljini.
Izvršna direktorica EEA-e Leena Ylä-Mononen istakla je da video nudi jedinstvenu perspektivu evropskih krajolika kojih mnogi građani možda nisu ni svjesni.
– Istovremeno ističe vrijednost prostora za prirodu da bi mogla napredovati, kao i značaj prirodnih krajolika za našu dobrobit – kazala je.
Raven-Ellison je poručio da želi pomoći ljudima da bolje razumiju način na koji se koristi zemljište.
– Kao edukator iz oblasti geografije želim da ljudi budu bolje informisani da bismo donosili bolje odluke za ljude, prirodu i klimu. Želio sam snimiti film koji koristi naučno zasnovane informacije da bi pokazao kako zaista koristimo naše zemljište i kako možemo stvoriti više prostora za prirodu – rekao je.
Intenzivno korištenje zemljišta
Po podacima Copernicus Land Monitoring Servicea, odnosno baze CORINE Land Cover, Evropa je jedno od najintenzivnije korištenih kopnenih područja na svijetu, s najvećim udjelom zemljišta namijenjenog poljoprivredi, zatim šumama, te u manjoj mjeri urbanim područjima i infrastrukturi.
Ova služba prerađuje satelitske snimke i podatke sa senzora na tlu u detaljne skupove podataka o pokrivenosti i korištenju zemljišta širom Evrope.
Po najnovijim podacima, urbane i infrastrukturne površine u Evropi kontinuirano se šire na račun drugih tipova zemljišta.
Povećano zauzimanje zemljišta za urbani i drugi infrastrukturni razvoj na štetu poljoprivrednih, šumskih i drugih prirodnih površina vrši pritisak na biodiverzitet, degradira staništa i doprinosi problemima poput zaptivanja tla, fragmentacije krajolika, povećanog rizika od poplava i efekta urbanih toplotnih ostrva.
