Siljanovska-Davkova: Europa nije potpuna bez stabilnog Zapadnog Balkana

SKOPJE – Europa ne može biti potpuna bez stabilnog i demokratskog Zapadnog Balkana, a europska sigurnost ne može se odvojiti od sigurnosti regije, rekla je predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova.

U svom obraćanju Pariškom mirovnom forumu, na panel raspravi “Obrana linije: Suverenitet u eri hibridnih prijetnji”, Siljanovska-Davkova naglasila je da se svijet nalazi u razdoblju duboke transformacije, u kojem se stari modeli iscrpljuju, a novi još nisu formirani.

Podsjećajući na koncept “interregnuma” talijanskog filozofa Antonija Gramscija, upozorila je da takva razdoblja stvaraju prostor za politički vakuum i geopolitičke rizike.

“Politički vakuum nikada ne traje dugo, a to posebno vrijedi za Balkan”, naglasila je predsjednica Sjeverne Makedonije.

Govoreći o europskoj perspektivi regije, Siljanovska-Davkova rekla je da zemlje Zapadnog Balkana nisu periferija Europe, već njezin prirodni geografski, povijesni i kulturni dio.

Podsjetila je da Makedonija već 21 godinu ima status kandidata za članstvo u Europskoj uniji i iza sebe ima 17 pozitivnih izvješća, ali još nije započela proces pregovora.

Osvrćući se na brojne ustavne amandmane, predsjednica je otvorila i bitnu dilemu suvereniteta i demokratskog legitimiteta, ističući da Ustav nije samo najviši pravni akt, već i društveni ugovor.

“Moj suverenitet proizlazi iz građana i pripada građanima. I moj legitimitet također”, rekla je Siljanovska-Davkova, pozivajući na vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava i sloboda.

Europska unija ne bi trebala samo zahtijevati od zemalja Zapadnog Balkana da budu otpornije, već bi trebala doprinijeti jačanju njihove otpornosti ubrzavanjem procesa integracije u Uniju, istaknula je Siljanovska-Davkova, javlja MIA.

Pregovori Sjeverne Makedonije za članstvo u Europskoj uniji trenutačno su u zastoju unatoč tehničkoj spremnosti i reformama u sklopu Plana rasta za Zapadni Balkan, a zemlja još nije održala drugu međuvladinu konferenciju niti otvorila ijedno pregovaračko poglavlje.

Sjeverna Makedonija mora uključiti bugarsku nacionalnu manjinu u svoj ustav na zahtjev Bugarske, koja je već članica EU. Makedonija je već službeno promijenila ime u Sjeverna Makedonija 2019. zbog grčkih zahtjeva. Ta promjena stupila je na snagu nakon što su ustavni amandmani usvojeni u parlamentu, čime je riješen dugogodišnji spor s Grčkom i otvoren put za ulazak zemlje u NATO.

Europska unija, uključujući predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen i povjerenicu Martu Kos, ustraje na tome da bez provedbe dogovorenih ustavnih promjena nema daljnjeg napretka u pregovorima za članstvo u Uniji.