Stier: Crna Gora najbliža članstvu u EU, ostale zemlje zapadnog Balkana daleko od toga

ZAGREB – Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier ocijenio je kako je Crna Gora trenutačno najbliža članstvu u Europskoj uniji, dok su sve ostale zemlje zapadnog Balkana još daleko od toga.

– Od veljače 2022. godine Srbija se nije pomakla niti milimetar prema Europskoj uniji. Nije nijedno poglavlje otvorila, zatvorila, ništa se jednostavno nije dogodilo – stoji na mjestu. Naravno, nije to isključivo zbog toga što se nisu pokazale ili neke reforme nisu do kraja napravljene, nego zbog toga što je donijela takvu geopolitičku odluku koja je zapravo veže da to ostane na mjestu, da se ne miče prema Zapadu. Što mislim, to jest problem za Srbiju, ali ima negativne posljedice i za sve susjede – izjavio je Stier gostujući na HRT-u.

Istaknuo je da je za europsku politiku prema Kosovu ključno pitanje normalizacije odnosa između Srbije i Kosova te da Srbija, prema njegovoj procjeni, ne može postati članica Europske unije ako to pitanje ostane neriješeno. Pojasnio je da se od Srbije ne traži formalno priznanje Kosova, ali se očekuje de facto normalizacija odnosa i ispunjavanje obveza iz Briselskog i Ohridskog sporazuma.

Kao ključne obveze izdvojio je to da Srbija ne blokira niti lobira protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, uključujući Europsku uniju, dok bi Kosovo trebalo uspostaviti Zajednicu općina sa srpskom većinom, odnosno većinski srpskim stanovništvom, na sjeveru zemlje.

– Ni jedna ni druga strana još to nisu ispunili. Dakle, nemamo niti zajednicu općina, ali Srbija i dalje pokušava blokirati, barem je takav narativ. Što se u praksi događa na terenu, to je nešto drugo, ali činjenica je da ti odnosi ne samo da nisu normalizirani, nego su i dalje tu tenzije koje bi vrlo brzo, nažalost, mogle eskalirati i radi se uvijek na tome da ne dođe do toga – objasnio je Stier.

Kao primjer napretka u procesu europskih integracija izdvojena je Crna Gora, koja je, prema njegovoj procjeni, do sada najviše odmakla u otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja. Naglasio je da je zbog toga, ne samo formalno nego i sadržajno, trenutačno najbliža članstvu u Europskoj uniji.

Pritom je spomenuta i mogućnost da bi Island, ovisno o ishodu referenduma, mogao biti dio tog procesa. Ipak, zaključak je da Crna Gora ima najizgledniju mogućnost dovršiti pregovore tijekom aktualnog mandata Europske komisije i Europskog parlamenta, odnosno do 2029. godine. Njezin eventualni završetak pregovora poslužio bi i kao pokazatelj da je proces proširenja Europske unije i dalje aktivan.

Kaže da se proširenje Europske unije vratilo na dnevni red zbog ruske agresije na Ukrajinu, što je EU potaknulo da Ukrajini dodijeli status kandidata kako bi je spriječila da završi u ruskoj sferi utjecaja. Ipak, istaknuo je da je od statusa kandidata do stvarnog članstva dug put te da se brzo proširenje ne očekuje.

Crna Gora bi, prema njegovim riječima, mogla prva završiti pregovore ako se odmakne od utjecaja “srpskog svijeta”, dok Albanija ima još puno posla u borbi protiv korupcije i jačanju pravne države. Svi ostali na Zapadnom Balkanu još su daleko od članstva, a Srbija se, uz ovakvu politiku, uopće neće pomaknuti s mjesta.

– Rješenje je zapravo postupna integracija. Kad već političke strukture nisu dovoljno zrele, spremne da naprave ono što trebaju napraviti, treba se što više europskih, zapravo sloboda, proširiti na društva, naravno i na tržišta, prema europskim standardima na jugoistoku Europe i tako ih sve više približiti Europi. Jedan mali primjer koji ilustrira i druge neke politike koje se tako trebaju napraviti, je roaming. Znate da unutar Europske unije ne plaćate roaming. Unutar zapadnog Balkana postoje ugovori da se ne plaća roaming. Dakle, vi možete iz Mostara, na primjer, pod tim ugovorima sad i u Beograd, ali ako zovete Zagreb – plaćate. Onda, tako, uključiti sve te zemlje u europski prostor bez roaminga – naveo je.

Ponovio je i kako, što se tiče zapadnog Balkana, najviše brine situacija u Srbiji.