Srbija: Pet oporbenih stranaka traži ukidanje seta pravosudnih zakona

BEOGRAD – Predstavnici pet oporbenih srbijanskih stranaka podnijeli je danas zahtjev parlamentu Srbije u kojem traže ukidanje seta novousvojenih pravosudnih zakona a koji predstavljaju korak unatrag u procesu eurointegracija, priopćeno je iz Zeleno lijevog fronta.

Ovi zakoni donijeti su kako bi se ojačala politička kontrola vladajućeg režima nad pravosuđem, suprotno obvezama u procesu pristupanja Europskoj uniji, čime se dodatno urušava vladavina prava i odgovornost nosilaca vlasti za korupciju i kršenja zakona, stoji u priopćenju u kojem se negoduje zbog  pravosudnih zakona koji su usvojeni na prijedlog zastupnika Srpske napredne stranke Uglješe Mrdića.

Pet oporbenih stranka upozorava kako je donošenje pravosudnih zakona naišlo na osudu iz Europske unije i ocjenjeno je kao ozbiljan korak unazad u eurointegracijama Srbije.

“Usvajanje ovih zakona dodatno je ogolilo činjenicu da je SNS spreman na sve kako bi zaštitio svoje ljude od odgovornosti pred zakonom. U zemlji u kojoj korupcija ozbiljno ugrožava i samo funkcioniranje države i ima izravne, tragične posljedice po živote ljudi, osigurati neovisno samostalno pravosuđe je jedan od najvažnijih zadataka”, stoji u priopćenju.

Zahtjev za prestanak važenja pet pravosudnih zakona podnijeli su Zeleno-lijevi front, Pokret slobodnih građana, Narodni pokret Srbije, Srbija centar – SRCE i Stranka slobode i pravde.

Izmjene pravosudnih zakona, koje pravni stručnjaci, udruge sudaca, tužitelja i odvjetničke komore vide kao ugrožavanje neovisnosti i samostalnosti pravosuđa, usvojila je Skupština Srbije bez javne rasprave i bez uloge Vlade Srbije kao formalnog predlagatelja te bez konzultacija s tijelima Europske unije i suglasnosti Venecijanske komisije.

Paket proturječnih pravosudnih zakona, kolokvijalno nazvan “Mrdićevi zakoni”, stupio je na snagu 7. veljače ove godine i predviđa podjelu sudova i ukidanje određenih tužiteljstava. 

Stručna javnost i kritičari vide izmjene zakona kao pokušaj preusmjeravanja ovlasti tužitelja, slabljenja nezavisnosti pravosudnih institucija i stvaranje uvjeta kojima će se omogućiti izravna politička kontrola nad istragama, napose u slučajevima visoke korupcije koja se vezuje i uz najviše državne dužnosnike.