Evropski komitet za socijalna prava ističe izazove u radnim pravima i ravnopravnosti spolova u BiH

STRASBOURG – Evropski komitet za socijalna prava (ECSR) objavio je svoje Zaključke za 2025. godinu, u kojima se, kroz pravne ocjene učinka država potpisnica Evropske socijalne povelje u oblasti radnih prava, ukazuje na brojne nedostatke u njihovoj zaštiti u mnogim evropskim zemljama.

Predsjednica Evropskog komiteta za socijalna prava Aoife Nolan istakla je da, uprkos određenim znakovima napretka, i dalje postoji veliki prostor za poboljšanja u osiguravanju ključnih radnih prava zagarantovanih Evropskom socijalnom poveljom.

Komitet je također naveo da u državama članicama nisu poduzete mjere kojima bi se poticala ili jačala pozitivna sloboda udruživanja radnika u navedenim sektorima, koji su tradicionalno obilježeni niskim stepenom sindikalnog organiziranja.

Zaključci se odnose na primjenu Evropske socijalne povelje u državama potpisnicama koje nisu prihvatile proceduru kolektivnih žalbi, koja omogućava socijalnim partnerima, međunarodnim nevladinim organizacijama i drugim akterima da Komitetu podnose žalbe zbog kršenja prava.

Fokus je stavljen na odredbe koje se odnose na pravedne uslove rada, sigurne i zdrave radne uslove, pravičnu naknadu, pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje, te jednake mogućnosti za žene i muškarce u zapošljavanju, saopćeno je iz Vijeća Evrope. 

Bosna i Hercegovina je ratificirala revidiranu Evropsku socijalnu povelju 7. oktobra 2008. godine.

Evropski komitet za socijalna prava ističe da su države obavezne analizirati uzroke rodnog jaza u platama i sistematski prikupljati kvalitetne, po spolu razvrstane podatke kako bi mogle kreirati djelotvorne mjere. U Bosni i Hercegovini žene su i dalje znatno manje zastupljene na tržištu rada, uglavnom rade u slabije plaćenim sektorima, češće su nezaposlene ili zaposlene na nepuno radno vrijeme, te nose veći teret neplaćenog rada i brige o porodici.

Zvanični podaci pokazuju da se razlika u prosječnim platama između žena i muškaraca povećala sa 10 posto u 2018. na 12,5 posto u 2022. godini.

Komitet konstatuje da u tom periodu nije ostvaren mjerljiv napredak u smanjenju rodnog jaza u platama. Zbog navedenog, zaključeno je da stanje u Bosni i Hercegovini nije u skladu s članom 4. stav 3. Evropske socijalne povelje.

Komitet u Zaključcima također navodi da stanje u Bosni i Hercegovini nije u skladu s članom 5. Povelje, jer nisu poduzete mjere za podsticanje ili jačanje pozitivne slobode udruživanja radnika, posebno u sektorima koji tradicionalno imaju nizak stepen sindikalnog organiziranja, te nije utvrđeno da je pripadnicima oružanih snaga zagarantovano pravo na organiziranje.

Komitet je ispitao da li su u Bosni i Hercegovini održane zajedničke konsultacije o digitalnoj i zelenoj tranziciji. Iako se navodi da konsultacije o zelenoj tranziciji uključuju više relevantnih aktera i da su u skladu s politikama EU, konkretne konsultacije o digitalnoj tranziciji nisu dokumentovane, a vlasti nisu dostavile dodatne informacije. Komitet je zaključio da zajedničke konsultacije nisu dovoljno promovirane širom zemlje, osim u Brčko distriktu BiH.

Komitet je zaključio da Bosna i Hercegovina još nije postigla značajan napredak u pogledu rodne ravnopravnosti na tržištu rada.

Žene su i dalje manje zastupljene na tržištu rada, nedovoljno prisutne na rukovodećim pozicijama, a njihova zastupljenost u upravnim odborima najvećih kompanija skoro da nije napredovala.

To znači da država još ne osigurava jednake mogućnosti i tretman za muškarce i žene kada je riječ o zapošljavanju i profesionalnom napredovanju, navodi se u zaključcima.