PRIJEDOR, 27. oktobra (FENA) – Projekt “Klimatska otpornost zasnovana na prirodnim rje\u0161enjima – NBS4RESILIENCE” (Nature-Based Solutions for Climate Resilience in the Adriatic-Ionian Region) okuplja partnere iz sedam zemalja regije, s ciljem da promovira i testira prirodna rje\u0161enja (Nature-Based Solutions – NBS) kao instrumente za prilago\u0111avanje klimatskim promjenama.<\/p>\n\n\n\n
Pored vode\u0107eg partnera – Razvojne agencije grada Prijedora (PREDA), u projektu u\u010destvuju partneri iz Italije, Gr\u010dke, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, uklju\u010duju\u0107i univerzitete, istra\u017eiva\u010dke institute, razvojne agencije i javne institucije.<\/p>\n\n\n\n
Ukupna vrijednost projekta je 1.178.322 eura i finansira ga Evropska unija kroz program Interreg IPA Adrion. Projekt traje 30 mjeseci i realizira se od septembra 2024. do kraja augusta 2027. godine.<\/p>\n\n\n\n
Pobolj\u0161ati klimatsku otpornost<\/strong><\/p>\n\n\n\n Projekt menad\u017eer iz Razvojne agencije grada Prijedora (PREDA) Boris Srdi\u0107 je u razgovoru za Fenu kazao da glavni cilj projekta jeste da se pobolj\u0161a klimatska otpornost gradova i regija kroz upotrebu prirodnih rje\u0161enja, odnosno metoda koje koriste ekosisteme i njihove funkcije za smanjenje rizika od poplava, su\u0161a, toplinskih talasa, degradacije zemlji\u0161ta itd.<\/p>\n\n\n\n Projekt promovira integraciju prirodnih rje\u0161enja u lokalne politike planiranja i upravljanja prostorom, uz razvoj alata, modela i pilot-akcija koji se mogu primijeniti u cijeloj regiji.<\/p>\n\n\n\n Srdi\u0107 isti\u010de da problem klimatskih promjena, u lokalnim zajednicama, \u010desto nije prepoznat kao problem koji se nama de\u0161ava ve\u0107 ga do\u017eivljavamo kao ne\u0161to o \u010demu \u010ditamo u novinama, kao ne\u0161to o \u010demu se pri\u010da na najvi\u0161im nivoima, ali sa \u010dime mi nemamo kontakta.<\/p>\n\n\n\n – U tom smislu, u mnogim lokalnim zajednicama, ova tema nije predmet razgovora ili djelovanja, iako se itekako odnosi i na \u201enas\u201c. Naime, dok je prosje\u010dna temperatura u ostatku svijeta za 1.1\u00b0C ve\u0107a u odnosu na predindustrijsko doba, u zemljama Jadransko-jonske regije, u odnosu na isti period, temperatura je ve\u0107a za 1.5\u00b0 C. U bukvalnom smislu, ovo zna\u010di da se na\u0161a regija, u prosjeku, \u201ezagrijava\u201c vi\u0161e nego ostatak svijeta – poja\u0161njava Srdi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, regija je posebno ranjiva na poplave, erozije, su\u0161e, po\u017eare i visoke temperature, \u0161to direktno uti\u010de na stanovni\u0161tvo, poljoprivredu i infrastrukturu. U smislu navedenog, od klju\u010dne je va\u017enosti da se ovaj problem prepozna kao ne\u0161to \u0161to postoji, \u0161to se de\u0161ava i \u0161to se mora poku\u0161ati \u201eamortizovati\u201c koliko god je to u na\u0161oj mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Rje\u0161enja zasnovana na prirodi<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Uzev\u0161i u obzir da tema klimatskih promjena, u na\u0161oj regiji, nije ne\u0161to \u010demu se pridaje zna\u010daj koji zaslu\u017euje po svojoj va\u017enosti i uticaju na na\u0161e \u017eivotno okru\u017eenje, posljedi\u010dno tome \u010desto ne postoji plansko upravljanje rizicima, ne obra\u0107a se pa\u017enja na to da upotreba prirodnih resursa bude odr\u017eiva i generalno govore\u0107i, ne postoji sistemski odnos prema ovom problemu. Iz navedenih razloga, potrebno je kontinuirano raditi na promociji ove teme i ja\u010dati lokalne kapacitete za prilago\u0111avanje klimatskim promjenama – kazao je Srdi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Dodao je da NBS4RESILIENCE tretira samo jedan segment ove dosta \u0161iroke teme (stavlja akcenat na prirodna rje\u0161enja) i kao takav, projekt poma\u017ee lokalnim i regionalnim institucijama da identificiraju i testiraju na lokalnom nivou rje\u0161enje zasnovano na prirodi, te usvoje pristupe bazirane na prirodi u prostornom planiranju i upravljanju vodama, zemlji\u0161tem i urbanim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n Kroz zajedni\u010dke metodologije i digitalne alate, partneri \u0107e razviti pilot-akcije koje demonstriraju kako prirodna rje\u0161enja (poput po\u0161umljavanja, revitalizacije rije\u010dnih tokova, zelenih krovova i propusnih povr\u0161ina) mogu smanjiti rizike i istovremeno unaprijediti kvalitet \u017eivota svojih stanovnika.<\/p>\n\n\n\n Rje\u0161avanje izazova uzrokovanih klimatskih promjenama<\/strong><\/p>\n\n\n\n Srdi\u0107 navodi da su prirodna rje\u0161enja (nature-based solutions, NbS), govore\u0107i \u0161to razumljivijim jezikom, sva ona rje\u0161enja koja koriste prirodu za rje\u0161avanje izazova uzrokovanih klimatskih promjenama, uklju\u010duju\u0107i za\u0161titu, odr\u017eivo upravljanje i\/ili obnovu prirodnih ekosistema. Ova rje\u0161enja nisu samo ekolo\u0161ki prihvatljiva, ve\u0107 i ekonomski isplativa jer pru\u017eaju vi\u0161estruke koristi, poput smanjenja emisija CO2, pobolj\u0161anja biodiverziteta i podr\u0161ke lokalnim zajednicama. Konkretno, prirodna rje\u0161enja obuhvataju \u0161irok spektar intervencija koje se mogu primijeniti u razli\u010ditim okru\u017eenjima.<\/p>\n\n\n\n Neka od njih su po\u0161umljavanje – \u0161ume apsorbuju CO2, reguli\u0161u temperaturu i spre\u010davaju pojavu klizi\u0161ta. U planinskim podru\u010djima, \u0161umske povr\u0161ine pobolj\u0161avaju kvalitet vode i smanjuju rizik od poplava jer spre\u010davaju prolazak\/prodiranje vode. Tako\u0111er, sadnja specifi\u010dnih \u0161umskih vrsta (npr. sporogore\u0107ih\/te\u0161ko zapaljivih) spre\u010dava \u0161irenje po\u017eara i omogu\u0107ava njegovu lak\u0161u lokalizaciju i ga\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n Zelena infrastruktura u gradovima uklju\u010duje razvoj i izgradnju urbanog zelenila poput parkova, zelenih krovova i ki\u0161nih vrtova koji hlade gradove, upravljaju padavinama i pobolj\u0161avaju kvalitet vazduha. Tako\u0111er, na primjer, zeleni koridori – duga\u010dki zeleni prostori u gradovima kao \u0161to su npr. drvoredi, mogu promijeniti mikroklimu podru\u010dja i pobolj\u0161ati protok vazduha u gradovima, smanjiti rizik od po\u017eara i toplotnih udara i to naro\u010dito u urbanim gradskim zonama koje se odlikuju velikim betonskim povr\u0161inama – navodi Srdi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Dodaje i prirodno upravljanje poplavama koje uklju\u010duje obnovu\/odr\u017eavanje rijeka i poplavnih ravnica kako bi se voda prirodno rasporedila, smanjuju\u0107i \u0161tetu od ekstremnih ki\u0161a.<\/p>\n\n\n\n Pilot projekt po\u0161umljavanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o dosada\u0161njoj realizaciji projekta, Srdi\u0107 ka\u017ee da se sve de\u0161ava u skladu sa ranije definiranim vremenskim planom. Uspostavljena je projektna struktura, definirana metodologija i pokrenute aktivnosti na identifikaciji lokacija za testiranje prirodnih rje\u0161enja. Za podru\u010dje Grada Prijedor za\u0161ti\u0107ena \u0161umska podru\u010dja \u0107e se uzeti za prioritet, a samo testiranje \u0107e se realizirati kroz pilot projekt po\u0161umljavanja.<\/p>\n\n\n\n U narednim mjesecima slijedi organizacija radionica i specifi\u010dnih obuka (digitialna kartografija kao i upotreba GPS-a u procesu snimanja i analiziranja opo\u017earenih podru\u010dja) iz predmetne oblasti na partnerskom podru\u010dju za sve zainteresirane strane.<\/p>\n\n\n\n Dodatno, kada je rije\u010d o Gradu Prijedoru, Grad \u0107e kroz projekt dobiti i nove tehnologije (profesionalni dron sa termalnom kamerom) i znanja za planiranje klimatski otpornih urbanih zona, kao i mogu\u0107nost za povezivanje s partnerima koji imaju napredna iskustva u ovoj oblasti. Projekt \u0107e doprinijeti i promociji ekolo\u0161ke svijesti, uklju\u010divanju gra\u0111ana u za\u0161titu prirode te ja\u010danju institucionalnih kapaciteta za implementaciju zelenih politika.<\/p>\n\n\n\n Srdi\u0107 navodi da su do sada realizirani partnerski sastanci u Prijedoru, Ajdov\u0161\u010dini i \u0160ibeniku, kao i niz lokalnih radionica i promotivnih aktivnosti, a u narednom periodu, akcenat \u0107e biti stavljen na pripremu i provo\u0111enje \u0161est pilot-rje\u0161enja u partnerskim gradovima, koja \u0107e prakti\u010dno demonstrirati kako se prirodna rje\u0161enja mogu primijeniti za smanjenje rizika od poplava, po\u017eara i erozije, te pobolj\u0161anje kvaliteta \u017eivota gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n Razmjena znanja i iskustava<\/strong><\/p>\n\n\n\n Napomenuo je da Razvojna agencija grada Prijedora (PREDA) ve\u0107 dugi niz godina u\u010destvuje u projektima koji se finansiraju iz fondova Evropske unije, a u ovom projektu ima ulogu vode\u0107eg partnera, \u0161to je veliko priznanje za stru\u010dnost i iskustvo tima. Ovakvi projekti omogu\u0107avaju ja\u010danje me\u0111unarodne saradnje, razmjenu znanja i iskustava, te otvaraju prostor za nove projekte koji doprinose odr\u017eivom razvoju Prijedora i cijele regije.<\/p>\n\n\n\n – Va\u017eno je naglasiti da u realizaciji ovog projekta imamo veliku podr\u0161ku same gradske uprave i svih lokalnih struktura – javnih preduze\u0107a, akademske zajednice, NVO, \u0161to je od velikog zna\u010daja ako se uzme u obzir da projekt NBS4RESILIENCE doprinosi stvaranju otpornijih zajednica i odr\u017eivog razvoja, promoviraju\u0107i upotrebu prirodnih rje\u0161enja koja istovremeno \u0161tite okolinu i pobolj\u0161avaju kvalitet \u017eivota gra\u0111ana – zaklju\u010dio je Srdi\u0107 u razgovoru za Fenu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" PRIJEDOR, 27. oktobra (FENA) – Projekt “Klimatska otpornost zasnovana na prirodnim rje\u0161enjima – NBS4RESILIENCE” (Nature-Based Solutions for Climate Resilience in the Adriatic-Ionian Region) okuplja partnere iz sedam zemalja regije, s ciljem da promovira i testira prirodna rje\u0161enja (Nature-Based Solutions – NBS) kao instrumente za prilago\u0111avanje klimatskim promjenama. Pored vode\u0107eg partnera – Razvojne agencije grada Prijedora […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":656,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[207,167,206,208,205],"class_list":["post-655","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-europrice","tag-boris-srdic","tag-klimatske-promjene","tag-nbs4resilience","tag-preda","tag-prijedor"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/655","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=655"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/655\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":657,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/655\/revisions\/657"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/656"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=655"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=655"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=655"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}