SARAJEVO, 11. oktobra (FENA) – Bosna i Hercegovina se nalazi pred jednom od najdubljih strukturnih promjena u svojoj energetskoj i industrijskoj historiji – procesom dekarbonizacije za koji je planirano da u potpunosti bude proveden do 2050. godine. Kao dio evropske klimatske politike podrazumijeva postepeno ga\u0161enje termoelektrana na ugalj i zatvaranje rudnika, \u0161to direktno poga\u0111a desetine hiljada radnika i njihove porodice.<\/p>\n\n\n\n
Iako je dr\u017eava ratificirala Pari\u0161ki sporazum i obavezala se na klimatsku neutralnost do 2050. godine, konkretni koraci tranzicije ve\u0107 se najavljuju za 2030. godinu, \u0161to u rudarskim sredinama izaziva duboku zabrinutost, nepovjerenje i niz pitanja o budu\u0107nosti. <\/p>\n\n\n\n
S obzirom na to da se dekarbonizacijom podrazumijeva zatvaranje termoelektrana na ugalj, to \u0107e direktno utjecati na radnike u rudarskim podru\u010djima. Putem Fonda za pravednu tranziciju, Evropska unija planirati ulo\u017eiti zna\u010dajna sredstava u sredine u kojima postoje rudnici te pomo\u0107i rudarima da se prekvalificiraju na druga zanimanja.<\/p>\n\n\n\n
\u010cetrdesetogodi\u0161nji Armel Jekalovi\u0107 od 2012. godine je zaposlen u Rudniku mrkog uglja Breza, a 10 godina je radio kao rudar. U razgovoru za Fenu isti\u010de da iza procesa energetske tranzicije stoje duboke dru\u0161tvene posljedice te da je budu\u0107nost lokalne zajednice bez rudarskog sektora neizvjesna.<\/p>\n\n\n\n
– Radio sam te\u0161ke fizi\u010dke poslove u rudniku, krenuo sam “od lopate”. U rudniku je takav sistem – svi se zapo\u0161ljavaju na osnovnim pozicijama, a vremenom se napreduje. Mi rudari \u010desto bje\u017eimo od pitanja potencijalnog ga\u0161enja rudnika. Ne volimo pri\u010dati o zatvaranju rudnika, ne volim ni koristiti taj termin. Smatramo da jo\u0161 ima mnogo rezervi, da nije vrijeme za ga\u0161enje. S druge strane, dru\u0161tvo jo\u0161 nije spremno u potpunosti pre\u0107i s uglja na alternativne izvore energije. Znamo da \u0107e to do\u0107i u budu\u0107nosti, ali za to je potrebno vrijeme i jako puno dobrih odluka – navodi Jekalovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Iako ne izra\u017eava li\u010dni strah za sebe i kolege, isti\u010de da najve\u0107i teret tranzicije nosi lokalna zajednica.<\/p>\n\n\n\n
– Radnici u rudnicima su sposobni, pismeni, mogu se vrlo lako sna\u0107i na tr\u017ei\u0161tu rada. Ali lokalna zajednica u kojoj \u017eivim i egzistiram je potpuno nespremna za takvo ne\u0161to. Nije obezbije\u0111en alternativan na\u010din zagrijavanja domova. Penzioneri, ali i svi drugi gra\u0111ani, nisu spremni pla\u0107ati visoke cijena energenata. Rudnik u Brezi nije klasi\u010dna firma – to je na\u010din \u017eivljenja. Cijela zajednica se godinama gradila oko rudnika – poja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n
U tom kontekstu, svaki poku\u0161aj zatvaranja rudnika, ka\u017ee, direktno poga\u0111a socijalnu strukturu mjesta. Kako Armel opisuje, ljudi u mjestima gdje postoje rudnici ne \u017eive od njih – “oni \u017eive s rudnikom.”<\/p>\n\n\n\n
– Za mene i kolege proces prekvalifikacije ne bi bio problem. Ako treba, radit \u0107emo. Najlak\u0161e bismo se sna\u0161li u gra\u0111evini i u tehni\u010dkim poslovima, jer znamo raditi – odgovara na pitanje o prekvalifikaciji, ali nagla\u0161ava da energetska tranzicija mora biti sistemski vo\u0111ena i da se ne mo\u017ee provesti bez podr\u0161ke vlasti.<\/p>\n\n\n\n
– Apsolutno o\u010dekujemo pomo\u0107. Bez nje se tranzicija ne mo\u017ee provesti. Potrebno je jako mnogo vremena i novca. Da bi se kreirala energetska strategija, mora se napraviti jasan plan. Treba sagledati postoje\u0107e stanje rudnika, analizirati dugovanja, strukturu radne snage – starosnu, stru\u010dnu, da bi se moglo pratiti realan plan. Bez toga, sve ostaje samo ideja – isti\u010de Jekalovi\u0107, nagla\u0161avaju\u0107i da tranzicija mora biti pravedna, inkluzivna i pa\u017eljivo planirana, jer, prema njegovim rije\u010dima, rudnik nije samo radno mjesto, ve\u0107 temelj jedne zajednice.<\/p>\n\n\n\n
I rudari rudnika Kakanj, koji je dio Koncerna Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, dijele skoro istu sudbinu, rade\u0107i u izuzetno te\u0161kim uvjetima, uz niske plate koje \u010desto kasne ili ih uop\u0107e nema, navodi se u publikaciji koju je izradila “Mre\u017ea za izgradnju mira” uz podr\u0161ku Ameri\u010dke agencije za me\u0111unarodni razvoj USAID. Posao je, kako se navodi, fizi\u010dki iscrpljuju\u0107i, s ozbiljnim posljedicama po zdravlje, a u ogromnoj ve\u0107ini slu\u010dajeva rudari su jedini zaposleni \u010dlanovi porodice.<\/p>\n\n\n\n
Prema preliminarnim podacima na dan 31. decembar 2020. godine, ukupne obaveze rudnika Koncerna Elektroprivrede BiH po svim osnovama iznosile su 920 miliona konvertibilnih maraka (oko 460 miliona eura), od \u010dega su dugovanja prema dr\u017eavi gotovo 495 miliona KM. U cilju izbjegavanja ste\u010daja, trenutno traje proces ubrzanog restrukturiranja preduze\u0107a. Uprkos finansijskim problemima, rudnik mrkog uglja Kakanj i dalje zapo\u0161ljava veliki broj radnika i ostaje jedan od nosilaca ekonomskog razvoja u op\u0107ini. Sli\u010dna situacija je i u drugim rudarskim sredinama, poput Banovi\u0107a, Breze, Zenice, Gacka i Ugljevika, gdje sektor uglja \u010dini okosnicu lokalne ekonomije.<\/p>\n\n\n\n
Na teritoriji op\u0107ine Mrkonji\u0107 Grad, 2017. godine potpisan je koncesioni ugovor za eksploataciju crvenog boksita u blizini sela Medna. Rudnik je 2020. godine zapo\u010deo proizvodnju, ali u manjem obimu nego \u0161to je planirano. Dio lokalnog stanovni\u0161tva osporava njegov rad, tvrde\u0107i da je koncesija dodijeljena netransparentno i da rudnik ugro\u017eava zdravlje ljudi, zbog \u010dega su ve\u0107 pokrenute i tu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n
U Zenici, rudari Rudnika mrkog uglja nedavno su stupili u \u0161trajk gla\u0111u jer dva mjeseca nisu primili platu. Nedugo nakon toga su ga prekinuli, jer im je Elektroprivreda BiH isplatila pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Iako sektor uglja nije najve\u0107i poslodavac u ukupnoj ekonomiji BiH, jer na rudnike i proizvodnju energije otpada 31 posto ukupne zaposlenosti u 2019. godini, on je presudan za lokalne zajednice. U Banovi\u0107ima, vi\u0161e od polovine zaposlenih radi u rudniku. U Zenici i Tuzli, taj udio je manji, ali stope nezaposlenosti su ve\u0107 sada iznad prosjeka Federacije BiH, a o\u010dekuje se da \u0107e dodatno rasti u slu\u010daju zatvaranja rudnika.<\/p>\n\n\n\n
Zaposlenost u rudarstvu se kontinuirano smanjuje. U FBiH je broj radnika pao s 12.800 u 2009. godini na 10.300 u 2020, a do kraja 2022. godine izgubljeno je dodatnih 1.500 radnih mjesta. Rudari \u010dine najve\u0107i dio zaposlenih u rudarskim firmama, naro\u010dito u rudnicima s podzemnom eksploatacijom, gdje \u010dine 58 posto radne snage. Kod povr\u0161inskih kopova, taj udio iznosi 44 posto. Radnici u sektoru uglja su prete\u017eno mu\u0161karci (90 posto), iz ruralnih podru\u010dja (80 posto) i u najproduktivnijoj \u017eivotnoj dobi (74 posto izme\u0111u 26 i 55 godina). U sektoru je manji udio mladih radnika (4 posto dobi 15-25 godina), \u0161to dodatno ote\u017eava dugoro\u010dnu odr\u017eivost.<\/p>\n\n\n\n
U pore\u0111enju s drugim industrijama, rudari s ni\u017eim kvalifikacijama su najbolje pla\u0107eni me\u0111u svim niskokvalificiranim radnicima u BiH. Visoko kvalificirani radnici u sektoru uglja su drugi po visini plate, odmah iza javne uprave. To zna\u010di da \u0107e radnicima iz sektora uglja koji tra\u017ee posao u drugim sektorima biti te\u0161ko prona\u0107i radno mjesto s uporedivom zaradom. Ve\u0107ina radnih mjesta u sektoru uglja je u javnom sektoru, s dodatnim naknadama koje nemaju karakter plate – topli obrok, prevoz, invalidnine, otpremnine, dodatak za ote\u017eane uvjete rada. \u010clanstvo u sindikatu je izuzetno visoko, a kolektivni ugovori osiguravaju relativno stabilne uslove.<\/p>\n\n\n\n
U rudarskim zajednicama, \u017eene \u010dine manji dio formalne radne snage, ali su prisutne u neformalnim, zanatskim djelatnostima manjeg obima. One su \u010desto slabo pla\u0107ene, zaposlene na povremenim poslovima ili rade za dnevnicu. Rodne nejednakosti su ukorijenjene u tradicionalnim ulogama i dodatno ote\u017eane neformalnim radom. U scenariju potpunog zatvaranja sektora uglja, priliv radnika na tr\u017ei\u0161te rada bi znatno pove\u0107ao broj nezaposlenih i dodatno pogor\u0161ao strukturne nepodudarnosti izme\u0111u ponude i potra\u017enje kvalifikacija. Kapacitet tr\u017ei\u0161ta rada da apsorbuje rudare je ograni\u010den, naro\u010dito zbog segmentacije izme\u0111u javnog i privatnog sektora.<\/p>\n\n\n\n
Dok se rudarske zajednice suo\u010davaju s neizvjesno\u0161\u0107u, stru\u010dnjaci i predstavnici institucija poku\u0161avaju artikulirati modele tranzicije koji bi mogli ubla\u017eiti socijalne posljedice ga\u0161enja rudnika. No, saglasni su da bez koordinirane akcije lokalnih zajednica, dr\u017eavnih institucija i me\u0111unarodnih fondova, proces \u0107e biti te\u017eak, spor i potencijalno destabiliziraju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Amer Jerlagi\u0107, stru\u010dnjak za energetiku i biv\u0161i direktor Elektroprivrede BiH, smatra da je tranzicija mogu\u0107a, ali samo ako se po\u010dne odmah.<\/p>\n\n\n\n
– Ako znamo da \u0107e ga\u0161enje termoelektrana uslijediti u periodu 2030-2050., rekao bih da je to dovoljan period da se takve stvari mogu rije\u0161iti bez velikog stresa. Ali, ako taj rok bude kra\u0107i, onda bi trebalo kreirati ono \u0161to ka\u017eu – u\u010diti, a ne \u010dekati sutra. Procesi prekvalifikacije odre\u0111ene populacije zaposlenih u rudnicima moraju po\u010deti odmah – rekao je Jerlagi\u0107 te pozvao vlasti da hitno reagiraju prema Evropskoj uniji.<\/p>\n\n\n\n
– Evropska unija od nas tra\u017ei smanjenje emisije CO\u2082, pa ne vidim razlog za\u0161to kroz svoje fondove ne bi preusmjerila sredstva ne samo za prekvalifikaciju, nego i za uspostavljanje biznisa za te ljude. Jer \u0161ta zna\u010di prekvalifikacija ako ne bude radnih mjesta za ono za \u0161ta su se prekvalifikovali? – pita se Jerlagi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o gradovima poput Kaknja i Banovi\u0107a, gdje rudnici \u010dine temelj lokalne ekonomije, Jerlagi\u0107 upozorava da kompletna mjesta zavise od rada rudnika.<\/p>\n\n\n\n
– Prije nekoliko godina sam bio u Trbovlju u Sloveniji, nekada su imali rudnik, termoelektranu i cementaru. Danas ni\u0161ta od toga ne postoji. Ljudi su promijenili kvalifikacije i na\u0161li nove poslove. Na\u0161e vlasti bi trebale ostvariti kontakte sa slovenskim kolegama i vidjeti kako su oni prevazi\u0161li ga\u0161enje tri velika pogona – rekao je.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje od \u010dega najvi\u0161e zavisi uspje\u0161na prekvalifikacija, Jerlagi\u0107 odgovara da je to zajedni\u010dka aktivnost tri faktora -Evropske unije, lokalne zajednice i institucija poput zavoda za zapo\u0161ljavanje. Lokalna zajednica, kako navodi, mora prepoznati prilike, zavodi moraju pratiti trendove, a EU mora osigurati sredstva. Na teritoriji rudnika bi se mogli razvijati solarni projekti, jer je, prema njegovim rije\u010dima, danas vrijeme fotonaponskih elektrana.<\/p>\n\n\n\n
Potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Ja\u0161arspahi\u0107, isti\u010de da je tranzicija dugoro\u010dan proces koji mora po\u010deti na vrijeme.<\/p>\n\n\n\n
– Resurs uglja nije beskona\u010dan, a mogu\u0107nost proizvodnje iz termoelektrana tako\u0111er nije vje\u010dna. Tranzicija se mora planirati decenijama unaprijed. Mi smo ve\u0107 uklju\u010divali op\u0107ine u projekte, jer su to sredine koje imaju industrijsku tradiciju i mogu stvoriti ambijent za nova zapo\u0161ljavanja – smatra Ja\u0161arspahi\u0107 te nagla\u0161ava da rudari nisu vi\u0161e samo fizi\u010dki radnici.<\/p>\n\n\n\n
Kako navodi, oni su dobrim dijelom ma\u0161inci, elektri\u010dari, hidrauli\u010dari, odnosno ljudi koji upravljaju i rukovode ma\u0161inama. Govore\u0107i o iskustvima iz Njema\u010dke, Ja\u0161arspahi\u0107 dodaje da su u toj zemlji tranzicijom stvorili dodatne poslove za kompanije koje su bile podugovara\u010di rudnika.<\/p>\n\n\n\n
– I kod nas, u rudarskim bazenima, veliki broj firmi je vezan za rudnike. Ako rudnici nestanu, tim firmama treba na\u0107i nove integrativne faktore. Sve treba gledati kao \u0161ansu. Ne mo\u017eemo \u010dekati da se iscrpe le\u017ei\u0161ta pa da se pitamo \u0161ta \u0107emo. Lokalnim zajednicama treba pomo\u0107i da privuku nove kompanije – iz ma\u0161inske industrije, energetike, bilo koje oblasti koja mo\u017ee zaposliti ljude u vi\u0161e smjena. Lokalna zajednica je klju\u010dna. Ona mora pokrenuti inicijative za ja\u010danje industrijskih zona, a vi\u0161i nivoi vlasti moraju osigurati infrastrukturu i poticaje. Bez proizvodnih pogona nema radnih mjesta. Ne mogu svi biti u IT-u ili turizmu. Male sredine nemaju opstanka bez industrije. \u0160vedski institut za okoli\u0161 provodi projekte u saradnji s ministarstvom vanjskih poslova BiH. Uklju\u010dene su lokalne zajednice koje posje\u0107uju sredine koje su pro\u0161le tranziciju. To su procesi koji pokazuju rezultate tek za 10\u201315 godina. Pitanje je mogu li na\u0161i donosioci odluka razmi\u0161ljati izvan \u010detverogodi\u0161njeg mandata? – pita se Ja\u0161arspahi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dok se strategije tranzicije jo\u0161 uvijek oblikuju na papiru, rudari \u0161irom Bosne i Hercegovine ve\u0107 osje\u0107aju njene posljedice, kroz ka\u0161njenje plata, neizvjesnost radnog statusa, nedostatak informacija i sve \u010de\u0161\u0107e \u0161trajkove. Njihovi glasovi, zajedno s porukama sindikata i lokalnih vlasti, otkrivaju zabrinutost i zahtjev za pravednim pristupom.<\/p>\n\n\n\n
Ned\u017ead Durakovi\u0107, predsjednik Sindikata pogona “Raspoto\u010dje”, govori iz perspektive rudnika koji je ve\u0107 pro\u0161ao kroz zatvaranje rudnika te ka\u017ee kako pro\u0161logodi\u0161nje zatvaranje ove rudarske jame nije provedeno na pravilan na\u010din.<\/p>\n\n\n\n
– Danas imamo 500 ljudi bez plate, bez pla\u0107enog radnog sta\u017ea, bez rije\u0161enih finansijskih pitanja. Nismo na vrijeme preba\u010deni u zelenu energiju, iako zemlja le\u017ei na dvije i po milijarde tona uglja. Imamo najsigurniju, najlak\u0161u energiju na bazi uglja, i u ovim trenucima nismo spremni za lomljenje tradicije preko koljena. Sindikat ne\u0107e dozvoliti kr\u0161enje osnovnih prava. Minimalno socijalno prihvatljivo jeste isplata sta\u017ea i doprinosa za sve radnike. Raspolo\u017eiva radna snaga izra\u017eava jasnu \u017eelju da se preusmjeri u druge rudnike, ali proces prekvalifikacije nikad nije ni ponu\u0111en. Imamo 100\u2013150 ljudi zdrave radne snage, a od 500 radnika, sigurno bi 300\u2013330 prihvatilo prekvalifikaciju, ako im se ponudi konkretno radno mjesto – isti\u010de Durakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Sindikata rudnika “Kreka” Senad Sejdi\u0107, upozorava na potpuni nedostatak transparentnosti, ali i na nerealne rokove koji su stavljeni pred BiH, a ti\u010du se procesa dekarbonizacije do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n
– Nikakve strategije i javnog dokumenta iz kojeg mo\u017eemo znati kada \u0107e se pristupiti zatvaranju. Sve su to ogromne neizvjesnosti. Kako biste se vi osje\u0107ali da ste u poziciji rudara? Vjerovatno bi se svi rudari slo\u017eili da nemamo povjerenja u sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju. Neizvjesnost je uzrokovana namjerama tih bjelosvjetskih agencija koje tranziciju prikazuju kao neophodnost, ali ona dolazi obrnutim smjerom. Prvo su nam ukinuli investicije, a sad ka\u017eu da trebamo zbrinjavati ljude. Nama je trebalo omogu\u0107iti da dr\u017eava ima autoritetan izvor energije, pa tek onda da se rje\u0161avaju problemi tranzicije. Nemam povjerenje u institucionalne mehanizme. Vi\u0161e se ne \u0161koluju kadrovi za rudarstvo. Rudnik Kreka je nekad imao 13.000 uposlenika. U 2019. godini ih je bilo 4.100. Danas ih ima manje od 1.800. Veliki broj rudnika se ve\u0107 zatvorio – naveo je Sejdi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Fond za pravednu tranziciju finansijski je instrument uspostavljen u okviru kohezijske politike radi pru\u017eanja pomo\u0107i podru\u010djima suo\u010denima s ozbiljnim socioekonomskim izazovima koji su posljedica prelaska na klimatsku neutralnost. Fond za pravednu tranziciju trebao bi omogu\u0107iti lak\u0161u provedbu evropskog zelenog plana, \u010diji je cilj EU u\u010diniti klimatski neutralnom do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n
Vlada Federacije BiH je u septembru ove godine, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, utvrdila Prijedlog odluke o prihvatanju zadu\u017eenja po Sporazumu o zajmu izme\u0111u Bosne i Hercegovine i Me\u0111unarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za Projekt pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u BiH. Prijedlog ove odluke bit \u0107e upu\u0107en u Parlament Federacije BiH. Prijedlog predvi\u0111a prihvatanje zadu\u017eenja Federacije BiH u u iznosu do 79.900.000 eura. Projekt \u0107e pru\u017eiti podr\u0161ku za razvoj mikro, malih i srednjih preduze\u0107a u regijama bogatim ugljem, ja\u010danje institucionalnog okvira za Pravednu tranziciju, zatvaranje rudnika (RMU Zenica), rekultivaciju i prenamjenu zemlji\u0161ta za novo kori\u0161tenje, uvo\u0111enje \u010diste energije, kao i pru\u017eanje podr\u0161ke rudarima i zajednicama za ekonomsku tranziciju. Sredstva \u0107e se koristiti i za podizanje svijesti o predstoje\u0107em procesu tranzicije u Zenici, Tuzli i Banovi\u0107ima, kao i o njegovim pozitivnim utjecajima koji podrazumijeva smanjenje zaga\u0111enja, sanaciju i prenamjenu zemlji\u0161ta, proizvodnju obnovljive energije, otpornost i prilago\u0111avanje na klimatske promjene tokom pravedne tranzicije.<\/p>\n\n\n\n
U Projektu je prioritet stavljen na rudnik koji je spreman za zatvaranje, a to je RMU Zenica, koji ima hitnu potrebu za podr\u0161kom za pronalazak novih radnih mjesta za radnike rudnika. U RMU Banovi\u0107i pokrenut \u0107e se instalacija fotonaponske elektrane (FNE), pilot program dobrovoljnog napu\u0161tanja rudnika, kao i pilot aktivnosti u zajednici usmjerene na rane mjere ekonomske diversifikacije. <\/p>\n\n\n\n
Iako se govori o prekvalifikaciji radnika u rudarskim sredinama, iz Federalnog zavoda za zapo\u0161ljavanje Feni je potvr\u0111eno da do sada nisu postojali posebni programi usmjereni isklju\u010divo na biv\u0161e rudare.<\/p>\n\n\n\n
– U ovoj godini nije evidentiran ve\u0107i priliv osoba na evidenciju nezaposlenih koje su bile u radnom odnosu u rudnicima. U Tuzlanskom kantonu se prijavilo oko 100 osoba, ali su nakon nekoliko mjeseci ponovo primljene u radni odnos kod istog poslodavca. U Zeni\u010dko-dobojskom kantonu registrirano je 14 osoba, ali postoji mogu\u0107nost da taj broj bude ve\u0107i ukoliko do\u0111e do zatvaranja rudnika u op\u0107ini Olovo – navode iz FZZZ-a.<\/p>\n\n\n\n
Zavod nagla\u0161ava da je nadle\u017enost u oblasti zapo\u0161ljavanja podijeljena izme\u0111u razli\u010ditih nivoa vlasti.<\/p>\n\n\n\n
– Za sveobuhvatan i u\u010dinkovit pristup ovom izazovu o\u010dekuje se aktivno uklju\u010divanje lokalnih nadle\u017enih institucija. Zavod ostaje otvoren za saradnju i posve\u0107en kreiranju odgovaraju\u0107ih mjera koje \u0107e doprinijeti smanjenju negativnih posljedica po radnike i njihove porodice – isti\u010du.<\/p>\n\n\n\n
Na\u010delnik Op\u0107ine Kakanj Mirnes Bajtarevi\u0107, isti\u010de da \u0107e tranzicija najvi\u0161e pogoditi sredine poput Kaknja, Zenice, Breze i \u017divinica.<\/p>\n\n\n\n
– U Kaknju je oko 2.000 uposlenih u RMU Kakanj i TE Kakanj. Nadam se da \u0107e dr\u017eavni i entitetski organi usvojiti potrebne zakone i agresivnije krenuti u proces tranzicije. Ukoliko jedna od mjera bude prekvalifikacija s ciljem br\u017eeg nala\u017eenja posla u drugoj bran\u0161i, taj proces bih i zagovarao. Kao \u0161to su neke sredine u Sloveniji uradile, velikom broju radnika treba uplatiti potrebne doprinose kako bi se prijevremeno obezbijedila mirovina. Vjerujem da \u0107e neki od njih \u017eeljeti zasnovati vlastiti biznis i tu im treba pomo\u0107i kroz poticajne programe. Na\u017ealost, vjerujem da \u0107e biti i onih koji se ne\u0107e sna\u0107i – za njih treba osmisliti posebne programe – istaknuo je Bajtarevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Iz RMU Kakanj za Fenu su kazali da smatraju kako rudnik sigurno ne\u0107e biti zatvoren u naredne dvije decenije te da nemaju nikakvih naznaka da bi se to moglo desiti.<\/p>\n\n\n\n
Dok se Bosna i Hercegovina suo\u010dava s izazovima energetske tranzicije, iskustva iz drugih evropskih zemalja pokazuju da je uspje\u0161an prelazak s uglja na obnovljive izvore energije mogu\u0107, ali zahtijeva dugoro\u010dnu strategiju, sna\u017enu institucionalnu podr\u0161ku i ulaganje u lokalne zajednice.<\/p>\n\n\n\n
Sa\u0161a Soluji\u0107 iz \u0160tokholmskog instituta za okoli\u0161, koji u\u010destvuje u projektima tranzicije u BiH, isti\u010de da je prekvalifikacija rudara prioritet, ali da mora biti dio \u0161ireg procesa.<\/p>\n\n\n\n
– Prekvalifikacija rudara je ne\u0161to \u0161to je u tom slu\u010daju zaista prioritet. Ako gledamo dugoro\u010dno, Bosnu i Hercegovinu kao i druge zemlje koje imaju zna\u010dajnu rudarsku industriju, one su krenule putem smanjivanja proizvodnje elektri\u010dne energije iz uglja. Ceo taj proces koji mi zovemo pravedna tranzicija, odnosno dekarbonizacija, podrazumijeva zbrinjavanje direktno zaposlenih ljudi u tim kompleksima – smatra Soluji\u0107 te nagla\u0161ava da podr\u0161ka ne smije biti ograni\u010dena samo na radnike.<\/p>\n\n\n\n
Ona smatra da je potrebna podr\u0161ka i zaposlenima i njihovim porodicama, kao i jake socijalne mre\u017ee u lokalnoj samoupravi.<\/p>\n\n\n\n
– Potrebno je i ulaganje u samu op\u0107inu, kako bi to ostalo atraktivno mjesto za \u017eivot i za mlade. Primjeri iz Poljske i Slovenije pokazuju da su to dugotrajni procesi koji zahtjevaju dosta finansijskih ulaganja. Imamo saradnju sa Kaknjem i Banovi\u0107ima kroz jedan od na\u0161ih projekata koje Svjetska banka finansira. Povratna informacija koju smo dobili s tih teritorija je da je va\u017eno pri\u010dati o tranziciji u smislu odr\u017eivosti – nove ekonomije, novih radnih mjesta, smanjenja zaga\u0111enosti, pobolj\u0161anja infrastrukture, ulaganja u obrazovanje i inovacije. Tranzicija ne mo\u017ee biti svedena na nekoliko kurseva. To nisu kratkotrajne intervencije ili jednostavni projekti. Potrebno je strate\u0161ko razmi\u0161ljanje i odlu\u010divanje na koji na\u010din da se to sprovede i kada. Moraju postojati alternativni izvori energije, ne mo\u017ee se samo ugasiti termoelektrana, a da se ni\u0161ta drugo ne planira – pojasnila je te zaklju\u010duje da prekvalifikacija mora biti pa\u017eljivo osmi\u0161ljena.<\/p>\n\n\n\n
– Treba uzeti u obzir godine zaposlenih, gdje se oni nalaze, njihove porodice. To je dio jednog ve\u0107eg i kompleksnijeg procesa koji mora biti sproveden strate\u0161ki – navela je.<\/p>\n\n\n\n
Evropska unija je izdvojila zna\u010dajna finansijska sredstva za podr\u0161ku reformi energetskog sektora Bosne i Hercegovine. Kako su naveli iz Delegacije EU u BiH, na\u0161a zemlja ima ogroman potencijal obnovljivih izvora energije, a EU pru\u017ea sna\u017enu podr\u0161ku ulaganjima u ovaj sektor. Takva ulaganja su neophodna za proces dekarbonizacije. Tri zna\u010dajna projekta obnovljivih izvora energije koje finansira EU odobrena su u BIH putem WBIF-a s ukupnim ulaganjem EU od 67 miliona eura u grantovima – vjetroelektrane u Pokle\u010danima i Vla\u0161i\u0107u, kao i rehabilitacija i modernizacija hidroelektrane \u010capljina.<\/p>\n\n\n\n
– Podr\u0161ka reformi energetskog sektora je glavni element Plana rasta EU za Zapadni Balkan, koji \u0107e obezbijediti investicije do 976,6 miliona eura u zamjenu za provo\u0111enje reformi navedenih u Agendi reformi. Reforme \u0107e podr\u017eati prelazak s ovisnosti o uglju na obnovljive izvore energije, \u0161to \u0107e na kraju dovesti do odr\u017eivog i integriranog energetskog sistema – naveli su iz Delegacije EU.<\/p>\n\n\n\n
Na evropskom nivou, Mehanizam za pravednu tranziciju (JTM) uspostavljen je kako bi se podr\u017eale regije i zajednice koje u velikoj mjeri ovise o industrijama s visokim udjelom ugljika, poput rudnika uglja, u njihovoj tranziciji na klimatski neutralnu ekonomiju. Centralna komponenta JTM-a je Fond za pravednu tranziciju (JTF), koji pru\u017ea ciljanu finansijsku pomo\u0107 za ubla\u017eavanje socio-ekonomskih utjecaja ove tranzicije. Fond podr\u017eava projekte koji promoviraju ekonomsku diverzifikaciju, stvaranje radnih mjesta i prekvalifikaciju radnika, posebno u sektorima i regijama gdje zelena tranzicija mo\u017ee dovesti do zna\u010dajnog gubitka radnih mjesta. JTF-u je dodijeljen bud\u017eet od 19,3 milijarde eura za period 2021\u20132027, a sredstva se distribuiraju me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU na osnovu njihove ovisnosti o industrijama s visokim udjelom ugljika i socio-ekonomskih izazova.<\/p>\n\n\n\n
– Kako bi pomogla tranziciji u Bosni i Hercegovini, EU pru\u017ea podr\u0161ku za konsultacije sa zainteresiranim stranama, pove\u0107avaju\u0107i svijest i podsti\u010du\u0107i razumijevanje i saradnju na lokalnom nivou i podr\u0161ku mehanizmima prekvalifikacije, omogu\u0107avaju\u0107i radnicima da steknu nove kompetencije uskla\u0111ene s industrijama u nastajanju u zelenoj ekonomiji. Osim toga, EU \u0107e podr\u017eati razvoj portfelja bankabilnih investicijskih projekata za energetsku tranziciju. Ovaj portfelj ima za cilj privla\u010denje finansiranja iz javnog i privatnog sektora, \u010dime se ubrzava provedba inicijativa za odr\u017eivu energiju – isti\u010du iz Delegacije EU u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Poja\u0161njavaju da su politi\u010dko vodstvo i jasno nacionalno planiranje klju\u010dni faktori uspje\u0161ne energetske tranzicije. Zemlje koje su se najbr\u017ee kretale, poput Njema\u010dke i \u0160panije, uparile su eksplicitne datume postepenog ukidanja ili sveobuhvatne nacionalne strategije s namjenskim paketima finansiranja i tijelima upravljanja za upravljanje procesom. Dono\u0161enjem sna\u017enih i vidljivih politi\u010dkih odluka, ove zemlje su smanjile neizvjesnost i za investitore i za lokalne zajednice, olak\u0161avaju\u0107i lak\u0161u provedbu energetskih politika i ubrzavaju\u0107i primjenu tehnologija s niskim udjelom ugljika.<\/p>\n\n\n\n
Podjednako va\u017eni su i efikasni aran\u017emani pravedne tranzicije, posebno u regijama koje ovise o uglju. Uspje\u0161ne tranzicije kombiniraju mjere kao \u0161to su kompenzacije za kompanije, ciljani dru\u0161tveni i regionalni fondovi, programi prekvalifikacije i inicijative za diverzifikaciju lokalne ekonomije. Izlazak Njema\u010dke iz uglja pru\u017ea jasan primjer potrebnog obima i slo\u017eenosti, isti\u010du\u0107i potrebu za transparentnim uklju\u010divanjem dionika, namjenskim finansiranjem i planovima preure\u0111enja koji su u lokalnom vlasni\u0161tvu i pod lokalnim upravljanjem. Ovi aran\u017emani osiguravaju da se podr\u017ee pogo\u0111ene zajednice i da se minimiziraju dru\u0161tveni i ekonomski utjecaji energetske tranzicije. <\/p>\n\n\n\n
Izjave sagovornika jasno pokazuju da tranzicija u BiH nije samo energetsko pitanje, ve\u0107 socijalni, ekonomski i politi\u010dki izazov. Rudarske regije poput Kaknja, Banovi\u0107a, Zenice, Breze i Gacka ne mogu same snositi teret promjene, ve\u0107 su potrebni sna\u017eni napori i projekti me\u0111unarodnih organizacija koji \u0107e pomo\u0107i da se rudari i porodice adekvatno zbrinu. Prekvalifikacija mora biti pra\u0107ena stvaranjem novih radnih mjesta, razvojem industrijskih zona, poticajima za lokalne biznise, ulaganjima u obrazovanje i infrastrukturnu obnovu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
SARAJEVO, 11. oktobra (FENA) – Bosna i Hercegovina se nalazi pred jednom od najdubljih strukturnih promjena u svojoj energetskoj i industrijskoj historiji – procesom dekarbonizacije za koji je planirano da u potpunosti bude proveden do 2050. godine. Kao dio evropske klimatske politike podrazumijeva postepeno ga\u0161enje termoelektrana na ugalj i zatvaranje rudnika, \u0161to direktno poga\u0111a desetine […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":505,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[52,150,151,149],"class_list":["post-504","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-bih","tag-energija","tag-rudnici","tag-ugalj"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/504","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=504"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/504\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":506,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/504\/revisions\/506"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/505"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=504"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=504"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=504"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}