SARAJEVO –\u00a0\u0160ira primjena odlu\u010divanja kvalificiranom ve\u0107inom u Evropskoj uniji mogla bi budu\u0107im \u010dlanicama sa zapadnog Balkana olak\u0161ati put prema \u010dlanstvu tako \u0161to bi smanjila mogu\u0107nost da pojedine dr\u017eave \u010dlanice blokiraju napredak kandidata zbog bilateralnih ili unutra\u0161njopoliti\u010dkih pitanja, ali takva reforma ne bi uklonila osnovni uvjet za \u010dlanstvo, provo\u0111enje reformi u samim dr\u017eavama kandidatima.<\/p>\n\n\n\n
Evropska komisija priprema sveobuhvatnu analizu politika i reformi potrebnih kako bi EU sa ve\u0107im brojem \u010dlanica mogla efikasno funkcionirati, dok se istovremeno pribli\u017eava nova faza procesa pro\u0161irenja.<\/p>\n\n\n\n
Iz Evropske komisije su za portal FENA EU kazali da je prvi dokument o reformama prije pro\u0161irenja usvojen jo\u0161 2024. godine, a da se sada radi na njegovoj znatno detaljnijoj verziji.<\/p>\n\n\n\n
– Pro\u0161irenje zahtijeva pripremu i dr\u017eava kandidata i Evropske unije. Nije rije\u010d o izboru izme\u0111u produbljivanja integracije i \u0161irenja Unije. Mo\u017eemo i moramo raditi oboje istovremeno, kao \u0161to smo to \u010dinili i u pro\u0161losti. Rije\u010d je o dovr\u0161avanju Unije – naveo je glasnogovornik Evropske komisije.<\/p>\n\n\n\n
Komisija je ve\u0107 u dokumentu iz marta 2024. kao jednu od mogu\u0107nosti za efikasnije odlu\u010divanje navela kori\u0161tenje postoje\u0107ih odredbi evropskih ugovora koje omogu\u0107avaju prelazak s jednoglasnosti na kvalificiranu ve\u0107inu u odre\u0111enim oblastima, bez potrebe za izmjenom temeljnih ugovora EU.<\/p>\n\n\n\n
Rasprava je dobila dodatnu te\u017einu zbog pribli\u017eavanja pojedinih kandidata \u010dlanstvu. Prema nacrtu dokumenta, Komisija razmatra i dodatne za\u0161titne mehanizme kako bi se umanjio rizik da budu\u0107e \u010dlanice nakon pristupanja blokiraju odluke EU ili nazaduju u podru\u010dju vladavine prava.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u idejama su privremena ograni\u010denja kori\u0161tenja veta novih \u010dlanica u pojedinim oblastima, kao i mogu\u0107nost lak\u0161eg reagiranja EU u slu\u010daju kr\u0161enja njenih temeljnih vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n
Berta L\u00f3pez Dom\u00e8nech, analiti\u010darka European Policy Centre (EPC) za evropsku politiku i institucije, u razgovoru za portal FENA EU upozorava da je kod rasprave o kvalificiranoj ve\u0107ini potrebno razlikovati dvije stvari – eventualno ukidanje zahtjeva za jednoglasno\u0161\u0107u u pojedinim fazama procesa pristupanja i \u0161iru reformu odlu\u010divanja u Vije\u0107u EU.<\/p>\n\n\n\n
Ta razlika je posebno va\u017ena za dr\u017eave zapadnog Balkana.<\/p>\n\n\n\n
Ukoliko bi se jednoglasnost ukinula u me\u0111ufazama pristupnih pregovora, ka\u017ee L\u00f3pez Dom\u00e8nech, smanjio bi se broj prilika u kojima pojedina dr\u017eava \u010dlanica mo\u017ee koristiti veto kako bi proces pro\u0161irenja povezala s bilateralnim sporovima ili vlastitim politi\u010dkim interesima.<\/p>\n\n\n\n
Kao primjere navodi sporove Bugarske i Sjeverne Makedonije te Hrvatske i Crne Gore, kao i ranije blokade Ma\u0111arske prema Ukrajini.<\/p>\n\n\n\n
– Bilateralizacija pristupnog procesa jedan je od najve\u0107ih remetila\u010dkih faktora pro\u0161irenja. Ona naru\u0161ava integritet principa prema kojem se napredak zasniva na rezultatima, slabi mo\u0107 uslovljavanja i kolektivni autoritet Evropske unije – kazala je L\u00f3pez Dom\u00e8nech.<\/p>\n\n\n\n
Prelazak na kvalificiranu ve\u0107inu, naprimjer prilikom otvaranja klastera ili zatvaranja pregovara\u010dkih poglavlja, prema njenim rije\u010dima, znatno bi smanjio mogu\u0107nosti za takve blokade.<\/p>\n\n\n\n
To bi prakti\u010dno zna\u010dilo da kandidat koji ispuni kriterije u odre\u0111enoj oblasti ne bi tako lako mogao ostati zaustavljen zbog pitanja koja nisu povezana sa evropskim zakonodavstvom ili njegovim reformskim u\u010dinkom.<\/p>\n\n\n\n
Jednoglasnost bi, me\u0111utim, ostala potrebna za kona\u010dnu odluku o prijemu nove \u010dlanice. Drugim rije\u010dima, nijedna od predlo\u017eenih promjena ne bi dr\u017eavama kandidatima automatski garantirala \u010dlanstvo.<\/p>\n\n\n\n
L\u00f3pez Dom\u00e8nech ukazuje i na jo\u0161 jednu mogu\u0107u posljedicu takve promjene, sprije\u010dila bi da dr\u017eave koje prve u\u0111u u EU kasnije koriste \u010dlanstvo kako bi blokirale druge kandidate koji tek prolaze kroz pregovara\u010dki proces.<\/p>\n\n\n\n
Za Bosnu i Hercegovinu taj bi model mogao ukloniti dio prepreka koje nisu neposredno povezane s ispunjavanjem kriterija za \u010dlanstvo. Me\u0111utim, ne bi mogao rije\u0161iti probleme zbog kojih njen evropski put zavisi od politi\u010dkih dogovora i funkcioniranja doma\u0107ih institucija.<\/p>\n\n\n\n
– To nije \u010darobno rje\u0161enje. Glavni izazovi pro\u0161irenja nisu proceduralni nego politi\u010dki – naglasila je L\u00f3pez Dom\u00e8nech.<\/p>\n\n\n\n
Bez obzira na na\u010din glasanja unutar EU, dr\u017eave kandidati i dalje \u0107e morati provoditi reforme u oblasti vladavine prava, demokratskih institucija i uskla\u0111ivanja sa pravnom ste\u010devinom Evropske unije.<\/p>\n\n\n\n
Kada je rije\u010d o BiH, L\u00f3pez Dom\u00e8nech ocjenjuje da je evropski put zemlje usporen institucionalnom paralizom i doma\u0107im politi\u010dkim neslaganjima oko provo\u0111enja potrebnih reformi.<\/p>\n\n\n\n
To se vidi i na primjeru Plana rasta za zapadni Balkan. Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, a zemlji je indikativno namijenjeno do 976,6 miliona eura grantova i povoljnih kredita. Me\u0111utim, Komisija je navela da isplata mo\u017ee po\u010deti tek nakon stupanja na snagu odgovaraju\u0107ih sporazuma i ispunjavanja predvi\u0111enih uvjeta.<\/p>\n\n\n\n
Na aktuelnoj listi odluka o isplatama Komisije nalaze se Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, dok za BiH jo\u0161 nije evidentirana odluka o prvoj isplati.<\/p>\n\n\n\n
Stoga bi za BiH promjena na\u010dina odlu\u010divanja u EU mogla prvenstveno zna\u010diti da, nakon ispunjavanja obaveza, njen napredak bude manje izlo\u017een eventualnom vetu jedne \u010dlanice iz razloga koji nisu povezani s kriterijima za pristupanje. Ne bi, me\u0111utim, mogla zamijeniti reforme koje zemlja sama mora provesti.<\/p>\n\n\n\n
Drugi dio reforme o kojoj se razgovara odnosi se na pitanje \u0161ta se doga\u0111a nakon \u0161to neka dr\u017eava postane \u010dlanica.<\/p>\n\n\n\n
Dosada\u0161nja pro\u0161irenja, ka\u017ee L\u00f3pez Dom\u00e8nech, pokazala su da reforme provedene prije pristupanja ne moraju nu\u017eno ostati trajne. Kao primjere navodi probleme s vladavinom prava koji su se nakon ulaska u EU pojavili u Ma\u0111arskoj i Poljskoj.<\/p>\n\n\n\n
Zbog toga se razmatra mogu\u0107nost da budu\u0107i pristupni ugovori sadr\u017ee sna\u017enije za\u0161titne mehanizme.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u prijedlozima o kojima se razgovara su privremena ograni\u010denja glasa\u010dkih prava novih \u010dlanica u oblastima u kojima se zahtijeva jednoglasnost, kao i ja\u010danje mehanizama kojima bi EU mogla reagirati u slu\u010daju naru\u0161avanja temeljnih vrijednosti sadr\u017eanih u \u010dlanu 2. Ugovora o Evropskoj uniji.<\/p>\n\n\n\n
Nacrt Komisije predvi\u0111a mogu\u0107nost da nove \u010dlanice daju privremenu politi\u010dku obavezu da ne\u0107e blokirati konsenzualne odluke te razmatra mehanizam kojim bi odre\u0111ena prava nove \u010dlanice mogla biti suspendovana kvalificiranom ve\u0107inom.<\/p>\n\n\n\n
L\u00f3pez Dom\u00e8nech smatra da bi takve garancije mogle ubla\u017eiti zabrinutost sada\u0161njih \u010dlanica, ali upozorava da ne bi trebale dovesti do stvaranja razli\u010ditih kategorija \u010dlanstva u Evropskoj uniji.<\/p>\n\n\n\n
– Kako bi se izbjeglo stvaranje razli\u010ditih nivoa \u010dlanstva, za\u0161titni mehanizmi trebalo bi da se aktiviraju u slu\u010daju kr\u0161enja pravila ili nazadovanja, a idealno bi bilo da se ne primjenjuju samo na nove nego i na postoje\u0107e \u010dlanice – kazala je.<\/p>\n\n\n\n
U slu\u010daju Bosne i Hercegovine, takvi mehanizmi ne bi smanjili zahtjeve koji se postavljaju pred zemlju prije \u010dlanstva.<\/p>\n\n\n\n
Njihova svrha, obja\u0161njava L\u00f3pez Dom\u00e8nech, ne bi bila zamijeniti reforme u podru\u010dju vladavine prava i demokratskih institucija, nego osigurati da reforme provedene radi ispunjavanja kriterija za \u010dlanstvo opstanu i nakon ulaska u EU.<\/p>\n\n\n\n
Sama \u010dinjenica da Evropska unija razmatra kako bi njene institucije i sistem odlu\u010divanja funkcionirali s ve\u0107im brojem \u010dlanica pokazuje da je pro\u0161irenje ponovo postalo pitanje koje EU mora rje\u0161avati i iz vlastite institucionalne perspektive.<\/p>\n\n\n\n
Evropska komisija je jo\u0161 2024. navela da perspektiva pro\u0161irenja daje novu hitnost raspravi o institucionalnim reformama te da se Unija mora pripremati za budu\u0107e pro\u0161irenje u oblastima vrijednosti, politika, bud\u017eeta i upravljanja.<\/p>\n\n\n\n
L\u00f3pez Dom\u00e8nech ipak upozorava da iz toga ne treba izvoditi zaklju\u010dak da \u0107e prijem novih \u010dlanica sada automatski biti br\u017ei.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama postoje zna\u010dajne podjele. Dio njih podr\u017eava \u0161ire kori\u0161tenje kvalificirane ve\u0107ine, dok druge \u017eele zadr\u017eati jednoglasnost. Razlike postoje i oko pitanja mora li EU prvo reformirati vlastiti sistem prije sljede\u0107eg pro\u0161irenja ili se prijem novih \u010dlanica mo\u017ee odvijati paralelno s unutra\u0161njim promjenama.<\/p>\n\n\n\n
– \u010cinjenica da su ta pitanja na stolu znak je da je pro\u0161irenje na dnevnom redu EU. To je pozitivno, ali ne treba o\u010dekivati jednostavno i trenutno rje\u0161enje – zaklju\u010dila je L\u00f3pez Dom\u00e8nech.<\/p>\n\n\n\n
Upravo bi taj paralelni proces, reformiranje kandidata s jedne i same Evropske unije s druge strane, mogao obilje\u017eiti sljede\u0107u fazu pro\u0161irenja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
SARAJEVO –\u00a0\u0160ira primjena odlu\u010divanja kvalificiranom ve\u0107inom u Evropskoj uniji mogla bi budu\u0107im \u010dlanicama sa zapadnog Balkana olak\u0161ati put prema \u010dlanstvu tako \u0161to bi smanjila mogu\u0107nost da pojedine dr\u017eave \u010dlanice blokiraju napredak kandidata zbog bilateralnih ili unutra\u0161njopoliti\u010dkih pitanja, ali takva reforma ne bi uklonila osnovni uvjet za \u010dlanstvo, provo\u0111enje reformi u samim dr\u017eavama kandidatima. Evropska komisija […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4928,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[1081,52,19,1080],"class_list":["post-4927","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bih","tag-berta-lopez-domenech","tag-bih","tag-eu","tag-proces-prosirenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4927","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4927"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4927\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4929,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4927\/revisions\/4929"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4928"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4927"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4927"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4927"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}