{"id":4889,"date":"2026-09-28T08:34:51","date_gmt":"2026-09-28T06:34:51","guid":{"rendered":"https:\/\/eu.fena.ba\/?p=4889"},"modified":"2026-09-28T08:34:51","modified_gmt":"2026-09-28T06:34:51","slug":"schengen-za-zapadni-balkan-prije-clanstva-u-eu-pravno-moguc-ali-put-vodi-kroz-zahtjevne-reforme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/eu.fena.ba\/?p=4889","title":{"rendered":"Schengen za Zapadni Balkan prije \u010dlanstva u EU pravno mogu\u0107, ali put vodi kroz zahtjevne reforme"},"content":{"rendered":"\n

SARAJEVO – Ideja da zemlje Zapadnog Balkana dobiju mogu\u0107nost ulaska u Schengenski prostor prije punopravnog \u010dlanstva u Evropskoj uniji ima pravni presedan i mogla bi gra\u0111anima donijeti jednu od najkonkretnijih koristi evropskih integracija. Me\u0111utim, zahtijevala bi duboke reforme u upravljanju granicama, policijskoj saradnji, viznoj politici i vladavini prava, dok me\u0111u stru\u010dnjacima postoje razli\u010dite procjene o tome koliko bi dr\u017eave \u010dlanice EU trenutno bile spremne podr\u017eati takav model.<\/p>\n\n\n\n

Raspravu je posljednjih dana otvorio Kristof Bender, zamjenik predsjednika i vi\u0161i analiti\u010dar Evropske inicijative za stabilnost (ESI), koji je u autorskom tekstu za \u0161vicarski Neue Z\u00fcrcher Zeitung, predlo\u017eio da EU dr\u017eavama Zapadnog Balkana ponudi jasnu mapu puta prema Schengenu kao me\u0111ucilj na putu ka \u010dlanstvu u Uniji.<\/p>\n\n\n\n

Bender za portal FENA EU isti\u010de da sama \u010dinjenica da dr\u017eava nije \u010dlanica EU ne predstavlja nepremostivu pravnu prepreku.<\/p>\n\n\n\n

– Ve\u0107 postoje zemlje koje su dio Schengenskog prostora, ali nisu \u010dlanice EU, Island, Lihten\u0161tajn, Norve\u0161ka i \u0160vicarska. Dakle, \u010dlanstvo u Schengenu bez \u010dlanstva u EU o\u010digledno je mogu\u0107e i pravni okvir postoji – kazao je Bender.<\/p>\n\n\n\n

Schengenski prostor danas obuhvata 29 dr\u017eava – 25 \u010dlanica Evropske unije i \u010detiri dr\u017eave Evropskog udru\u017eenja slobodne trgovine, odnosno Island, Lihten\u0161tajn, Norve\u0161ku i \u0160vicarsku. Te \u010detiri dr\u017eave uklju\u010dene su kroz posebne sporazume o pridru\u017eivanju Schengenu.<\/p>\n\n\n\n

Bender zbog toga smatra da bi i za Zapadni Balkan bio potreban posebno prilago\u0111en sporazum.<\/p>\n\n\n\n

– Ne postoji fundamentalna pravna prepreka. To je pitanje politi\u010dke volje, a ne pravne nemogu\u0107nosti – naglasio je.<\/p>\n\n\n\n

Jovana Marovi\u0107, \u010dlanica Savjetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG), biv\u0161a potpredsjednica Vlade i ministrica evropskih poslova Crne Gore, znatno je opreznija kada je rije\u010d o politi\u010dkoj izvodljivosti takvog scenarija.<\/p>\n\n\n\n

Marovi\u0107 se godinama bavi pro\u0161irenjem EU, vladavinom prava, antikorupcijskim politikama i evropskim integracijama Zapadnog Balkana.<\/p>\n\n\n\n

Ona za portal FENU EU ocjenjuje da je u ovom trenutku rano o\u010dekivati da bi dr\u017eave \u010dlanice pristale otvoriti unutra\u0161nje granice prema dr\u017eavama regiona.<\/p>\n\n\n\n

– Schengenski prostor je najosjetljivije podru\u010dje evropske integracije jer po\u010diva na potpunom povjerenju u kontrolu vanjskih granica. Potpuno je nerealno o\u010dekivati da bi dr\u017eave \u010dlanice EU naprasno otvorile svoje granice i u schengenski sistem pustile dr\u017eave koje se i dalje bore sa sistemskom korupcijom, organizovanim kriminalom i nefunkcionalnim pravosu\u0111em – kazala je Marovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ulazak u Schengen ne podrazumijeva samo uklanjanje rampi na grani\u010dnim prijelazima. Dr\u017eava mora primjenjivati schengensku pravnu ste\u010devinu, biti sposobna kontrolirati vanjsku granicu u ime svih \u010dlanica, primjenjivati zajedni\u010dka vizna pravila, efikasno sara\u0111ivati s policijskim i pravosudnim institucijama drugih dr\u017eava te se povezati sa Schengenskim informacijskim sistemom (SIS).<\/p>\n\n\n\n

Spremnost se zatim provjerava kroz posebne evaluacije, a za ukidanje kontrola na unutra\u0161njim granicama potrebna je saglasnost dr\u017eava Schengena.<\/p>\n\n\n\n

Bender smatra da bi u slu\u010daju Zapadnog Balkana klasi\u010dnim schengenskim kriterijima trebalo dodati i jasne zahtjeve u podru\u010dju demokratije i vladavine prava.<\/p>\n\n\n\n

– Sada\u0161nje \u010dlanice Schengena koje nisu u EU stabilne su demokratije s vjerodostojnim rezultatima u vladavini prava. Zato bih o\u010dekivao da dr\u017eave \u010dlanice, uz klasi\u010dne kriterije, dodaju uslove kojima bi se osiguralo da nove \u010dlanice po\u0161tuju vladavinu prava i demokratske standarde – kazao je.<\/p>\n\n\n\n

Bosna i Hercegovina ve\u0107 je pro\u0161la jedan veliki reformski proces vezan za Schengen, viznu liberalizaciju. Njeni gra\u0111ani bez viza putuju u Schengenski prostor od decembra 2010. godine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

Bender upravo to vidi kao dokaz da zemlje regiona mogu ispunjavati zahtjevne tehni\u010dke kriterije kada imaju jasno definiran cilj.<\/p>\n\n\n\n

– Kada su zemlje Zapadnog Balkana morale ispuniti standarde za bezvizno putovanje u Schengen, ve\u0107 su morale ostvariti rezultate u upravljanju granicama, sigurnosti dokumenata i politici azila. Schengensko \u010dlanstvo bi, naravno, zahtijevalo dodatne reforme, ali nema razloga zbog kojeg Bosna i Hercegovina i ostale zemlje regiona to ne bi mogle posti\u0107i uz ozbiljan napor – kazao je.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, najnoviji izvje\u0161taji Evropske komisije pokazuju da BiH jo\u0161 ima zna\u010dajan posao pred sobom.<\/p>\n\n\n\n

Evropska komisija je u Izvje\u0161taju o BiH za 2025. navela da je pravni i strate\u0161ki okvir za upravljanje vanjskim granicama tek djelimi\u010dno uskla\u0111en s pravnom ste\u010devinom EU, dok upravljanje granicama treba dodatno unaprijediti. BiH je u januaru 2025. usvojila novi Zakon o grani\u010dnoj kontroli, a u julu Strategiju i akcioni plan integriranog upravljanja granicom.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017ean korak napravljen je i kroz saradnju s Frontexom. Sporazum o statusu potpisan je u junu 2025., a 31. oktobra iste godine pokrenuta je prva operacija Frontexa u punom obimu u BiH, uz najavu raspore\u0111ivanja vi\u0161e od 100 evropskih slu\u017ebenika zajedno s pripadnicima Grani\u010dne policije BiH.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, Komisija je konstatirala i da je \u010detvrtina radnih mjesta u Grani\u010dnoj policiji ostala nepopunjena, da treba pobolj\u0161ati infrastrukturu i opremu te dodatno suzbijati ilegalne prijelaze granice.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od posebno va\u017enih problema je vizna politika. Evropska komisija je u decembru 2025. navela da je BiH tokom te godine \u010dak nazadovala u uskla\u0111ivanju s viznom politikom EU, broj odstupanja pove\u0107an je s osam na deset zbog dodatnih sezonskih bezviznih re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n

Komisija je ranije navela da BiH treba dalje uskla\u0111ivati vizni re\u017eim, unaprijediti provjere putnika te razviti sistem razmjene podataka o putnicima. U izvje\u0161taju za 2025. navodi se i da BiH jo\u0161 nema potpuno funkcionalan centralni vizni informacioni sistem.<\/p>\n\n\n\n

Marovi\u0107 upravo zbog \u0161irine tih zahtjeva smatra da su zemlje regiona jo\u0161 udaljene od \u010dlanstva u Schengenu.<\/p>\n\n\n\n

– Uvjeti su izuzetno komplicirani i rigorozni, od potpune sigurnosne kontrole granica i primjene Schengenskog informacijskog sistema do besprijekorne policijske saradnje i vladavine prava. Bez su\u0161tinskog obra\u010duna s kriminalom i korupcijom, Schengen ostaje nedosti\u017ean – kazala je.<\/p>\n\n\n\n

Iskustvo sada\u0161njih \u010dlanica pokazuje da ni ispunjavanje velikog dijela tehni\u010dkih kriterija ne zna\u010di automatsko i brzo ukidanje grani\u010dnih kontrola.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska je postala \u010dlanica EU u julu 2013., a Schengenu je u potpunosti pristupila 1. januara 2023. Tek nakon evaluacija provedenih od 2016. do 2020. Vije\u0107e EU zaklju\u010dilo je da ispunjava potrebne uvjete.<\/p>\n\n\n\n

Bugarska i Rumunija postale su \u010dlanice EU jo\u0161 2007. godine. Vije\u0107e je 2011. zaklju\u010dilo da ispunjavaju potrebne tehni\u010dke uvjete, ali su kopnene grani\u010dne kontrole ukinute tek 1. januara 2025., \u010dime su obje zemlje postale punopravni dio Schengenskog prostora.<\/p>\n\n\n\n

Marovi\u0107 smatra da upravo ta iskustva pokazuju koliko je, uz tehni\u010dku spremnost, va\u017eno politi\u010dko povjerenje dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n\n\n\n

Prema njenoj ocjeni, me\u0111u dr\u017eavama regiona Crna Gora je trenutno najbli\u017ee potrebnom nivou uskla\u0111enosti, posebno kroz pregovara\u010dko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i sigurnost.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

EU je 2024. potvrdila da je Crna Gora ukupno ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 i 24, nakon \u010dega su utvr\u0111ena zavr\u0161na mjerila. Do jula 2026. Crna Gora je otvorila svih 33 poglavlja i privremeno zatvorila 18, a u prvoj polovini godine Vije\u0107e EU uspostavilo je i posebnu radnu grupu za izradu njenog pristupnog ugovora.<\/p>\n\n\n\n

Marovi\u0107, ipak, upozorava da ni Crna Gora schengenske uvjete ne mo\u017ee ispuniti preko no\u0107i, posebno u pogledu infrastrukture i rezultata u borbi protiv organiziranog kriminala.<\/p>\n\n\n\n

Za gra\u0111ane BiH najvidljivija posljedica punog ulaska u Schengen bila bi granica s Hrvatskom.<\/p>\n\n\n\n

Bender upozorava da se Schengen \u010desto pogre\u0161no poistovje\u0107uje sa slobodom kretanja ljudi unutar Evropske unije.<\/p>\n\n\n\n

Sloboda kretanja kao jedna od \u010detiri slobode EU daje gra\u0111anima dr\u017eava \u010dlanica pravo da u drugim \u010dlanicama \u017eive, rade ili studiraju pod gotovo jednakim uslovima kao doma\u0107i dr\u017eavljani. Schengen se, s druge strane, prvenstveno odnosi na odsustvo sistematskih kontrola osoba na unutra\u0161njim granicama.<\/p>\n\n\n\n

Zato \u010dlanstvo BiH u Schengenu samo po sebi ne bi gra\u0111anima BiH automatski dalo pravo da se zaposle ili nastane bilo gdje u Evropskoj uniji.<\/p>\n\n\n\n

Ali bi, ka\u017ee Bender, posljedica na granici s Hrvatskom bila neposredna.<\/p>\n\n\n\n

– Ako bi Bosna i Hercegovina postala punopravna \u010dlanica Schengenskog prostora, ne bi bilo sistematskih grani\u010dnih kontrola s Hrvatskom i ljudi bi mogli prelaziti s jedne na drugu stranu bez redovne grani\u010dne kontrole. Ako bi Bosna i Hercegovina i Srbija obje postale \u010dlanice Schengena, isto bi se odnosilo i na bosansko-srbijansku granicu – kazao je.<\/p>\n\n\n\n

Schengenska pravila ipak dopu\u0161taju privremeno ponovno uvo\u0111enje kontrola na unutra\u0161njim granicama u izuzetnim okolnostima i kao krajnju mjeru.<\/p>\n\n\n\n

Sagovornici su saglasni da bi konkretna, gra\u0111anima vidljiva korist mogla pove\u0107ati motivaciju za reforme, ali razli\u010dito procjenjuju rizike takvog modela.<\/p>\n\n\n\n

Bender smatra da Schengen ne mo\u017ee biti zamjena za EU.<\/p>\n\n\n\n

– Sve nove \u010dlanice EU trebale bi u\u0107i u Schengen nakon \u0161to ispune kriterije. To je samo jedan dio punopravnog \u010dlanstva, a ne njegova zamjena. S obzirom na nedostatak kredibiliteta procesa pristupanja u nekoliko zemalja Zapadnog Balkana, mapa puta za Schengen mogla bi biti konkretan i dosti\u017ean me\u0111ucilj – kazao je.<\/p>\n\n\n\n

Marovi\u0107 smatra da bi, barem u teoriji, upravo slobodnije kretanje bilo jedna od najkonkretnijih koristi koju bi EU mogla ponuditi stanovnicima regiona prije formalnog \u010dlanstva.<\/p>\n\n\n\n

– Najve\u0107i problem procesa pro\u0161irenja jeste gubitak kredibiliteta i osje\u0107aj gra\u0111anki i gra\u0111ana da su reforme apstraktne. Kada bi EU ponudila opipljive koristi u oblasti slobode kretanja, to bi poslu\u017eilo kao sna\u017ean motivacioni faktor i pritisak na vlasti da ubrzaju reforme – kazala je.<\/p>\n\n\n\n

Istovremeno upozorava na mogu\u0107nost da postepena integracija preraste u trajni status dr\u017eava koje koriste dio pogodnosti Unije, ali nemaju jednaka politi\u010dka prava.<\/p>\n\n\n\n

– Koncept postepene integracije ima smisla isklju\u010divo ako slu\u017ei kao ubrziva\u010d i priprema za punopravno \u010dlanstvo. Nipo\u0161to ne smije postati “utje\u0161na nagrada” ili alternativa koja bi dr\u017eave Zapadnog Balkana trajno ostavila bez prava glasa i izvan politi\u010dkog i institucionalnog jezgra u kojem se donose klju\u010dne odluke – istaknula je Marovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Takav stav uklapa se i u njena ranija upozorenja da modeli ograni\u010denog ili “drugorazrednog” \u010dlanstva ne bi trebali zamijeniti punopravno \u010dlanstvo dr\u017eava koje ispune kriterije.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedna ta\u010dka oko koje se dvoje sagovornika pribli\u017eavaju jeste pitanje da li bi Zapadni Balkan trebalo primati u eventualni novi model kao cjelinu ili pojedina\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Bender smatra da bi proces morao biti strogo zasnovan na rezultatima.<\/p>\n\n\n\n

– Da bi bio privla\u010dan i podsticao reforme, morao bi biti meritokratski proces, zasnovan na ozbiljnim i detaljnim stru\u010dnim procjenama. Kada neka dr\u017eava ispuni kriterije, trebalo bi je primiti i ne tjerati je da predugo \u010deka da je druge sustignu – kazao je za portal FENA EU.<\/p>\n\n\n\n

Marovi\u0107 tako\u0111er zagovara princip pojedina\u010dnih zasluga.<\/p>\n\n\n\n

– Svaka dr\u017eava mora biti tretirana posebno. Bilo bi nelogi\u010dno i nefer da dr\u017eava poput Crne Gore, koja je ve\u0107 duboko u zavr\u0161noj fazi pregovara\u010dkog procesa, bude usporavana zato \u0161to ostatak regiona nije na istom nivou – kazala je, dodaju\u0107i da bi uspje\u0161an model jedne zemlje trebao biti podsticaj ostalima, ali da krajnji cilj mora ostati punopravno \u010dlanstvo za sve koji ispune uvjete.<\/p>\n\n\n\n

EU ve\u0107 provodi politiku postepene integracije Zapadnog Balkana, ali Schengen zasad nije formalno ponu\u0111en kao poseban me\u0111ukorak prema \u010dlanstvu.<\/p>\n\n\n\n

Na samitu EU – Zapadni Balkan odr\u017eanom u Tivtu u junu ove godine lideri su razgovarali o postepenoj, reverzibilnoj i na zaslugama zasnovanoj integraciji, prvenstveno kroz Plan rasta, uklju\u010divanje u dijelove jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta i konkretne pogodnosti poput budu\u0107eg pro\u0161irenja sistema “Roam Like at Home” na region. EU je istovremeno ponovila da punopravno \u010dlanstvo Zapadnog Balkana ostaje cilj procesa.<\/p>\n\n\n\n

Bender smatra da bi Schengen mogao biti sljede\u0107i korak upravo zato \u0161to bi podrazumijevao i stro\u017eiju saradnju u sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n

– Ispunjavanje schengenske pravne ste\u010devine, poja\u010dane kriterijima vladavine prava, zna\u010dilo bi ozbiljne reforme, sna\u017eniju policijsku saradnju i bolju sigurnost. Uz toliko dr\u017eava \u010dlanica koje na razli\u010dite na\u010dine usporavaju proces pro\u0161irenja, EU rizikuje da izgubi preostali kredibilitet na Zapadnom Balkanu. Ovo bi bio na\u010din da dio tog kredibiliteta vrati – kazao je.<\/p>\n\n\n\n

Marovi\u0107, s druge strane, smatra da dr\u017eave \u010dlanice, posebno u trenutku kada su migracije i sigurnost granica me\u0111u najosjetljivijim politi\u010dkim pitanjima u Evropi, jo\u0161 nisu spremne napraviti takav korak.<\/p>\n\n\n\n

Bez obzira na to ho\u0107e li Benderova ideja prerasti u politi\u010dku inicijativu, postoje\u0107i schengenski kriteriji daju prili\u010dno preciznu sliku onoga \u0161to bi BiH morala uraditi – dodatno uskladiti viznu politiku, oja\u010dati Grani\u010dnu policiju, unaprijediti infrastrukturu i informacione sisteme, produbiti policijsku saradnju te pokazati odr\u017eive rezultate u vladavini prava i borbi protiv organiziranog kriminala.<\/p>\n\n\n\n

Za gra\u0111ane bi korist bila vrlo konkretna, jer bi granica s Hrvatskom iz vanjske, u redovnim uvjetima, postala unutra\u0161nja schengenska granica bez sistematske kontrole putnika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SARAJEVO – Ideja da zemlje Zapadnog Balkana dobiju mogu\u0107nost ulaska u Schengenski prostor prije punopravnog \u010dlanstva u Evropskoj uniji ima pravni presedan i mogla bi gra\u0111anima donijeti jednu od najkonkretnijih koristi evropskih integracija. Me\u0111utim, zahtijevala bi duboke reforme u upravljanju granicama, policijskoj saradnji, viznoj politici i vladavini prava, dok me\u0111u stru\u010dnjacima postoje razli\u010dite procjene o […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4890,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1073,1074,131,144],"class_list":["post-4889","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-eu-institucije","tag-jovana-marovic","tag-kristof-bender","tag-schengen","tag-zapadni-balkan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4889","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4889"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4889\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4891,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4889\/revisions\/4891"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4890"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}