BRUXELLES – Sve izra\u017eenije su\u0161e, pad vodostaja rijeka i slabiji poljoprivredni prinosi \u0161ire se izvan Sredozemlja i stavljaju pred europske vlasti ozbiljan ispit.<\/p>\n\n\n\n
Europska agencija za okoli\u0161 (EEA) upozorava da \u0107e odga\u0111anje prilagodbe klimatskim promjenama dovesti vlade do znatno ve\u0107ih tro\u0161kova i sve u\u017eeg manevarskog prostora u nadolaze\u0107im desetlje\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n
Ekstreme vru\u0107ine i nesta\u0161ica vode mogle bi iz korijena promijeniti poljoprivredu u pojedinim dijelovima Europe. Neke poljoprivredne kulture u najsu\u0161nijim podru\u010djima Sredozemlja vi\u0161e jednostavno ne\u0107e biti odr\u017eive, upozorila je izvr\u0161na direktorica EEA-e Leena Yl\u00e4-Mononen u intervjuu za European Newsroom (ENR).<\/p>\n\n\n\n
– Neke poljoprivredne kulture vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i rasti, osobito u najsu\u0161nijim dijelovima Sredozemlja i ju\u017ene Europe. Pritom ni intenzivnije navodnjavanje ne\u0107e biti rje\u0161enje zbog sve ve\u0107e nesta\u0161ice vode, pa bi pojedine poljoprivredne povr\u0161ine u Europi mogle trajno izgubiti svoju svrhu – naglasila je Yl\u00e4-Mononen.<\/p>\n\n\n\n
Ugro\u017eena i sigurnost hrane ove zime<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iza nas je ljeto koje je, prema rije\u010dima \u010delnice EEA-e, ponudilo “najjasniji mogu\u0107i prikaz” onoga \u0161to \u010deka Europu.<\/p>\n\n\n\n – Te\u0161ke su\u0161e poremetile su poljoprivredu, promet i energetsku infrastrukturu. Svjedo\u010dili smo i toplinskim valovima koji su ostavili goleme posljedice na infrastrukturu, ali i na zdravlje i dobrobit ljudi. \u017detve kasne i daju manje prinose, zbog \u010dega bismo se ve\u0107 ove zime mogli suo\u010diti s problemima u opskrbi hranom – upozorava Yl\u00e4-Mononen.<\/p>\n\n\n\n Posljedice se vi\u0161e ne ti\u010du samo tradicionalno su\u0161nog juga. Su\u0161a je ove godine te\u0161ko pogodila Ukrajinu i Ma\u0111arsku, dok su neuobi\u010dajeno suhi uvjeti zabilje\u017eeni u Velikoj Britaniji, pa i u Finskoj.<\/p>\n\n\n\n Iako bi sjever Europe mogao postati pogodan za uzgoj nekih novih kultura, to ni blizu ne\u0107e mo\u0107i nadoknaditi \u0161tete uzrokovane u\u010destalim su\u0161ama, poplavama i ekstremnim vremenskim nepogodama u ostatku kontinenta.<\/p>\n\n\n\n Nu\u017ena su dugoro\u010dna ulaganja<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u010celnica EEA-e o\u0161tro je kritizirala kratkovidnost europskih politi\u010dara, pozvav\u0161i ih da gledaju dalje od sljede\u0107ih izbora te da u obzir uzmu klimatske rizike u narednih 10, 20 pa i 50 godina.<\/p>\n\n\n\n – Kratkoro\u010dno razmi\u0161ljanje nam ne\u0107e pomo\u0107i. Prilagodba klimatskim promjenama vi\u0161e ne smije biti opcija kojom se bavimo samo kada u prora\u010dunu ostane novca. \u0160tete se ve\u0107 doga\u0111aju, a mnoge od njih mogle su se izbje\u0107i ranijim ulaganjima – poru\u010dila je.<\/p>\n\n\n\n Njezina upozorenja potvr\u0111uju i podaci Zajedni\u010dkog istra\u017eiva\u010dkog centra EU-a koji bilje\u017ei su\u0161u na \u010dak polovici teritorija Europske unije i Velike Britanije. Prema procjenama EEA-e, \u010dak 80 posto svih poljoprivrednih gubitaka u EU uzrokuju upravo su\u0161a (54%), obilne ki\u0161e (21%), mraz (16%) i tu\u010da (9%).<\/p>\n\n\n\n Ovisno o procjenama porasta globalne temperature, godi\u0161nji tro\u0161kovi prilagodbe u sektorima prometa, energetike i poljoprivrede do 2050. godine iznosit \u0107e izme\u0111u 53 i 137 milijardi eura godi\u0161nje. Zbog toga Europa mora istovremeno raditi na dva fronta: smanjivati \u0161tetne emisije, ali se i ubrzano spremati za posljedice koje su ve\u0107 neizbje\u017ene, pi\u0161e ENR.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" BRUXELLES – Sve izra\u017eenije su\u0161e, pad vodostaja rijeka i slabiji poljoprivredni prinosi \u0161ire se izvan Sredozemlja i stavljaju pred europske vlasti ozbiljan ispit. Europska agencija za okoli\u0161 (EEA) upozorava da \u0107e odga\u0111anje prilagodbe klimatskim promjenama dovesti vlade do znatno ve\u0107ih tro\u0161kova i sve u\u017eeg manevarskog prostora u nadolaze\u0107im desetlje\u0107ima. Ekstreme vru\u0107ine i nesta\u0161ica vode mogle […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4695,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[167,291],"class_list":["post-4694","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-eu-institucije","tag-klimatske-promjene","tag-okolis"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4694","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4694"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4694\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4696,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4694\/revisions\/4696"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4695"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4694"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4694"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4694"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}