SARAJEVO –\u00a0Nova pravila Evropske unije o ambala\u017ei ve\u0107 donose dodatne zahtjeve kompanijama iz Bosne i Hercegovine koje izvoze na evropsko tr\u017ei\u0161te, dok \u0107e doma\u0107i propisi, infrastruktura za prikupljanje i recikla\u017eu te sistem kontrole tek morati biti zna\u010dajnije prilago\u0111eni novim standardima.<\/p>\n\n\n\n
Uredba EU 2025\/40 o ambala\u017ei i ambala\u017enom otpadu, primjenjuje se od 12. augusta ove godine i predstavlja znatno \u0161iri zaokret od dosada\u0161njeg evropskog sistema.<\/p>\n\n\n\n
Obuhvata svu ambala\u017eu bez obzira na materijal i postavlja zahtjeve koji se odnose na njen sastav i dizajn, reciklabilnost, smanjenje koli\u010dine ambala\u017ee, ponovnu upotrebu, udio recikliranih materijala, ozna\u010davanje i upravljanje otpadom. Uredba je stupila na snagu 11. februara 2025, a najve\u0107i dio njenih odredbi po\u010deo se primjenjivati 12. augusta 2026. godine.<\/p>\n\n\n\n
Za Bosnu i Hercegovinu, koja nije \u010dlanica EU, nova uredba ne postaje automatski dio doma\u0107eg zakonodavstva. Me\u0111utim, njene posljedice za dio bh. privrede ve\u0107 su neposredne, proizvodi koji se stavljaju na tr\u017ei\u0161te Evropske unije moraju ispunjavati tamo\u0161nje zahtjeve bez obzira na to gdje su proizvedeni.<\/p>\n\n\n\n
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Zdravko Marinkovi\u0107 ka\u017ee za portal Fena EU<\/em> da \u0107e nova pravila bh. kompanije koje izvoze na evropsko tr\u017ei\u0161te staviti prakti\u010dno u istu poziciju kao njihove konkurente iz dr\u017eava \u010dlanica EU.<\/p>\n\n\n\n – Uredba ne pravi razliku izme\u0111u evropskih kompanija i kompanija koje isporu\u010duju robu na evropsko tr\u017ei\u0161te. Dakle, poga\u0111at \u0107e na identi\u010dan na\u010din i na\u0161e kompanije – kazao je Marinkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Nova pravila dio su evropskog prelaska s linearnog modela proizvodnje i potro\u0161nje prema cirkularnoj ekonomiji, u kojoj bi se koli\u010dina otpada trebala smanjivati ve\u0107 u fazi dizajna proizvoda i ambala\u017ee, a materijali \u0161to du\u017ee zadr\u017eavati u ekonomskom ciklusu.<\/p>\n\n\n\n Najve\u0107e promjene, prema Marinkovi\u0107evoj procjeni, o\u010dekuju kompanije koje koriste velike koli\u010dine ambala\u017ee, prije svega prehrambena industrija, industrija pi\u0107a i hemijska industrija, ali i sami proizvo\u0111a\u010di ambala\u017ee od papira, plastike, stakla i drugih materijala.<\/p>\n\n\n\n Vanjskotrgovinska komora BiH je, ka\u017ee, nakon dono\u0161enja uredbe organizirala konferenciju i niz seminara kako bi doma\u0107e kompanije upoznala s novim obavezama. Ipak, stepen njihove spremnosti nije jednak.<\/p>\n\n\n\n – Neki za to znaju, neki ne znaju. Nadam se da su kompanije u prethodnom periodu ovo shvatile krajnje ozbiljno i po\u010dele se prilago\u0111avati – rekao je Marinkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Dodaje da izazovi nisu karakteristi\u010dni samo za BiH, jer dio kompanija u samoj Evropskoj uniji jo\u0161 nije potpuno spreman za novi sistem, dok se pojedini tehni\u010dki elementi regulative jo\u0161 razra\u0111uju. Prema njegovim rije\u010dima, Eurochambres, \u010dija je \u010dlanica i Vanjskotrgovinska komora BiH, tra\u017eio je dvogodi\u0161nje odga\u0111anje pojedinih obaveza.<\/p>\n\n\n\n Marinkovi\u0107 ipak ne o\u010dekuje da \u0107e kompletna primjena biti pomjerena, ve\u0107 da \u0107e evropske institucije nedostaju\u0107e tehni\u010dke propise donositi ubrzano.<\/p>\n\n\n\n Za bh. izvoznike to zna\u010di da \u010dekanje na prilago\u0111avanje doma\u0107ih zakona nije opcija.<\/p>\n\n\n\n – Ukoliko se na\u0161e kompanije ne budu pridr\u017eavale standarda ili ne osiguraju da ambala\u017ea u koju pakuju robu zadovoljava ono \u0161to se tra\u017ei ovom uredbom, to svakako mo\u017ee ote\u017eati plasman proizvoda na tr\u017ei\u0161te Evropske unije – upozorio je.<\/p>\n\n\n\n Posebno isti\u010de pitanje sljedivosti i dokumentacije kojom \u0107e kompanije morati dokazivati karakteristike ambala\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Ako doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di ambala\u017ee ne budu mogli osigurati potrebnu dokumentaciju i zadovoljiti zahtjeve njihovih kupaca, Marinkovi\u0107 smatra da bi izvozne kompanije mogle biti primorane ambala\u017eu nabavljati iz drugih zemalja, \u0161to bi pove\u0107alo tro\u0161kove poslovanja.<\/p>\n\n\n\n – Nemamo mnogo vremena. Kompanije moraju same raditi na unapre\u0111enju svojih politika, ali bi i dr\u017eava morala povu\u0107i ozbiljnije poteze – kazao je.<\/p>\n\n\n\n Iz Federalnog ministarstva okoli\u0161a i turizma za Fena EU<\/em> navode da Federacija BiH ve\u0107 ima uspostavljen sistem upravljanja ambala\u017eom i ambala\u017enim otpadom i da postoje\u0107i propisi u zna\u010dajnoj mjeri slijede osnovne principe evropske politike, tj. pro\u0161irenu odgovornost proizvo\u0111a\u010da, odvojeno prikupljanje, recikliranje i obaveze kompanija koje stavljaju ambala\u017eu na tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n\n Ipak, nagla\u0161avaju da se ne mo\u017ee govoriti o potpunoj uskla\u0111enosti s novom Uredbom EU 2025\/40.<\/p>\n\n\n\n Nova pravila, obja\u0161njavaju, predstavljaju zna\u010dajan iskorak jer mnogo detaljnije ure\u0111uju sam dizajn ambala\u017ee, smanjenje njene koli\u010dine, reciklabilnost, ponovnu upotrebu, sadr\u017eaj recikliranih materijala, ozna\u010davanje i spre\u010davanje nastanka otpada.<\/p>\n\n\n\n Zato \u0107e biti potrebno dalje mijenjati doma\u0107e zakonodavstvo.<\/p>\n\n\n\n Federalno ministarstvo ve\u0107 je izradilo Prednacrt novog zakona o upravljanju otpadom kojim su predvi\u0111ena nova rje\u0161enja upravo u tim oblastima, od prevencije nastanka ambala\u017enog otpada i ponovne upotrebe do dizajna ambala\u017ee za recikliranje, minimalnog sadr\u017eaja recikliranih materijala, ozna\u010davanja i ja\u010danja pro\u0161irene odgovornosti proizvo\u0111a\u010da.<\/p>\n\n\n\n Prednacrt ostavlja i mogu\u0107nost zabrane stavljanja na tr\u017ei\u0161te odre\u0111enih proizvoda od jednokratne plastike, dok bi konkretna lista bila odre\u0111ena podzakonskim aktom.<\/p>\n\n\n\n Predlo\u017eene su i zna\u010dajne promjene za plasti\u010dne kese. Za kese debljine do 15 mikrometara bila bi uvedena naknada, one debljine od 16 do 50 mikrometara bile bi zabranjene, dok bi kese deblje od 50 mikrometara ostale dozvoljene uz ispunjavanje propisanih uslova.<\/p>\n\n\n\n Posebno se ure\u0111uju i \u010depovi i poklopci na odre\u0111enim jednokratnim plasti\u010dnim spremnicima za pi\u0107e, koji bi, u skladu s evropskim zahtjevima, tokom upotrebe morali ostati pri\u010dvr\u0161\u0107eni za ambala\u017eu.<\/p>\n\n\n\n Prednacrt zakona otvara i mogu\u0107nost uvo\u0111enja depozitnog sistema za odre\u0111ene vrste ambala\u017enog otpada, a detalji njegovog funkcioniranja i vrste ambala\u017ee koje bi obuhvatio naknadno bi bili ure\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n Takav sistem postaje posebno va\u017ean u kontekstu evropskog cilja da se do 2029. godine odvojeno prikupi najmanje 90 posto jednokratnih plasti\u010dnih boca i metalnih spremnika za napitke zapremine do tri litra.<\/p>\n\n\n\n Nova uredba uvodi niz rokova koji se prote\u017eu godinama unaprijed. Evropski cilj je, izme\u0111u ostalog, smanjiti koli\u010dinu ambala\u017enog otpada po stanovniku najmanje pet posto do 2030, deset posto do 2035. i 15 posto do 2040. godine u odnosu na 2018.<\/p>\n\n\n\n Iz Ministarstva zato nagla\u0161avaju da ni doma\u0107e uskla\u0111ivanje ne mo\u017ee biti samo formalno prepisivanje evropskih propisa.<\/p>\n\n\n\n – Za regulatorni okvir Federacije BiH va\u017eno je pravovremeno pripremiti izmjene, ali i paralelno razvijati infrastrukturu i kapacitete potrebne za prakti\u010dnu primjenu novih zahtjeva – naveli su.<\/p>\n\n\n\n Za izvoznike su pojedini rokovi jo\u0161 bli\u017ei. Od 2028. godine po\u010dinju zahtjevi u vezi s ozna\u010davanjem materijalnog sastava ambala\u017ee, dok od 2030. slijede dodatna ograni\u010denja, me\u0111u ostalim i u pogledu maksimalnog udjela praznog prostora kod odre\u0111enih vrsta ambala\u017ee.<\/p>\n\n\n\n U Ministarstvu nemaju sveobuhvatnu procjenu koliko su kompanije u FBiH trenutno spremne.<\/p>\n\n\n\n O\u010dekuju da \u0107e razlike biti zna\u010dajne zavisno od sektora, veli\u010dine kompanije i tr\u017ei\u0161ta na kojem posluje. Izvoznici koji ve\u0107 rade s velikim evropskim kupcima u pravilu su pod ve\u0107im pritiskom da unaprijed prilago\u0111avaju ambala\u017eu zahtjevima odr\u017eivosti i reciklabilnosti, dok bi promjene mogle predstavljati znatno ve\u0107i finansijski i tehni\u010dki izazov za mala i srednja preduze\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Najve\u0107i utjecaj Ministarstvo o\u010dekuje u prehrambenoj industriji, proizvodnji pi\u0107a, trgovini, proizvodnji i distribuciji robe \u0161iroke potro\u0161nje, farmaceutskoj i kozmeti\u010dkoj industriji te djelatnostima koje intenzivno koriste plasti\u010dnu ambala\u017eu.<\/p>\n\n\n\n Evropska komisija je u junu ove godine objavila i posebno uputstvo za tuma\u010denje uredbe, nakon velikog broja pitanja dr\u017eava \u010dlanica i privrednih subjekata o primjeni novih pravila.<\/p>\n\n\n\n Dok \u0107e izvoznici evropske zahtjeve morati ispunjavati nezavisno od brzine kojom se mijenjaju doma\u0107i propisi, pitanje je koliko je sam sistem u Federaciji BiH sposoban pribli\u017eiti se nivou koji EU sada postavlja.<\/p>\n\n\n\n Iz Ekopaka, operatera sistema upravljanja ambala\u017eom i ambala\u017enim otpadom, podsje\u0107aju da se takav sistem u Federaciji po\u010deo uspostavljati 2012. godine, kada je Federalno ministarstvo okoli\u0161a i turizma donijelo prvi pravilnik kojim su utvr\u0111eni ciljevi recikla\u017ee i iskori\u0161tavanja ambala\u017enog otpada.<\/p>\n\n\n\n Ciljevi su tada postavljeni ni\u017ee od evropskih, upravo imaju\u0107i u vidu realne kapacitete zemlje.<\/p>\n\n\n\n Iz Ekopaka ukazuju da evropske ciljeve nije dovoljno samo prenijeti u doma\u0107e propise ako ne postoje infrastruktura, novac i kapaciteti da ih se zaista ostvari.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o novoj uredbi, njen neposredni utjecaj trenutno je ve\u0107i na kompanije koje svoje proizvode plasiraju na evropsko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n\n – Sve na\u0161e kompanije koje izvoze svoje proizvode na tr\u017ei\u0161te EU prilago\u0111avaju se zahtjevima, bez obzira na na\u0161e lokalno zakonodavstvo – navode iz Ekopaka.<\/p>\n\n\n\n Na pitanje gdje je danas najve\u0107i jaz izme\u0111u sistema u Federaciji BiH i evropskog modela, u odvojenom prikupljanju, infrastrukturi, recikla\u017enim kapacitetima, odgovornosti proizvo\u0111a\u010da ili kontroli, isti\u010du da problemi postoje prakti\u010dno u svim tim segmentima.<\/p>\n\n\n\n Posebno izdvajaju nedovoljnu kontrolu sistema.<\/p>\n\n\n\n Bez adekvatnog nadzora inspekcijskih organa, upozoravaju, i dobro zakonsko rje\u0161enje mnogo se te\u017ee provodi. Infrastruktura za prikupljanje i recikla\u017eu tako\u0111er je ograni\u010dena i zahtijeva zna\u010dajna ulaganja.<\/p>\n\n\n\n Proizvo\u0111a\u010di, prema njihovoj procjeni, uglavnom prihvataju zakonske obaveze, iako postoji manji broj kompanija koje ih jo\u0161 izbjegavaju.<\/p>\n\n\n\n Nova pravila donijet \u0107e i dodatne tro\u0161kove.<\/p>\n\n\n\n – Svaka izmjena zakonodavstva zahtijeva uskla\u0111ivanje, to zna\u010di promjene u praksi, a sve to za sobom vu\u010de i tro\u0161kove za proizvo\u0111a\u010de. Me\u0111utim, ako brzo ne odgovore i ne prilagode se, ne mogu biti konkurentni na zahtjevnom tr\u017ei\u0161tu EU – poru\u010duju iz Ekopaka.<\/p>\n\n\n\n BiH ipak raspola\u017ee odre\u0111enim kapacitetima za preradu ambala\u017enog otpada. Postrojenja postoje za recikla\u017eu PET boca i plasti\u010dne folije, dok se u posljednje vrijeme po\u010dela iskori\u0161tavati i vi\u0161eslojna ambala\u017ea. Ona se, zajedno s drugim odgovaraju\u0107im materijalima, koristi u pripremi alternativnog goriva za cementare.<\/p>\n\n\n\n To, me\u0111utim, nije dovoljno za sistem kakav zahtijeva prelazak na cirkularnu ekonomiju.<\/p>\n\n\n\n Iz Ekopaka smatraju da upravljanje otpadom mora dobiti znatno ve\u0107i zna\u010daj nego \u0161to ga je imalo do sada, uz istovremena ulaganja u infrastrukturu i kontinuirano obrazovanje gra\u0111ana o odvajanju i recikla\u017ei otpada.<\/p>\n\n\n\n Potrebno je, dodaju, ja\u010dati i stru\u010dne kapacitete institucija koje se bave ovom obla\u0161\u0107u, njihovu edukaciju i saradnju sa zemljama koje ve\u0107 imaju razvijene sisteme kako bi se evropska iskustva mogla primijeniti i u BiH.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dan problem prepoznaje i Vanjskotrgovinska komora.<\/p>\n\n\n\n Marinkovi\u0107 ocjenjuje da se otpad u BiH dugo posmatrao prvenstveno kao ne\u0161to \u0161to treba odlo\u017eiti, dok evropski koncept cirkularne ekonomije zahtijeva potpuno druga\u010diji pristup.<\/p>\n\n\n\n – Moramo prestati posmatrati otpad kao sme\u0107e koje odla\u017eemo na deponije i po\u010deti ga posmatrati kao vrijednosni resurs koji, kada se upotrijebi na pravi na\u010din, mo\u017ee doprinijeti ekonomskom razvoju, investicijama, otvaranju novih radnih mjesta i ja\u010danju konkurentnosti na\u0161e privrede – kazao je Marinkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Upravo tu se, kako smatraju sagovornici, nalazi najve\u0107i izazov za BiH. Nova evropska pravila za doma\u0107e izvoznike vi\u0161e nisu pitanje budu\u0107eg \u010dlanstva u Evropskoj uniji, jer ih tr\u017ei\u0161te EU ve\u0107 zahtijeva. Istovremeno, pribli\u017eavanje doma\u0107eg sistema tim standardima tra\u017eit \u0107e mnogo vi\u0161e od izmjene nekoliko propisa, od ulaganja u odvojeno prikupljanje i recikla\u017eu do pouzdanijih podataka, sna\u017enije kontrole, odgovornosti proizvo\u0111a\u010da i promjene na\u010dina na koji se ambala\u017eni otpad uop\u0107e posmatra.<\/p>\n\n\n\n Kako navode iz Federalnog ministarstva okoli\u0161a i turizma, krajnji cilj nije samo prikupiti vi\u0161e otpada, nego uspostaviti sistem u kojem se ambala\u017ea prati kroz cijeli \u017eivotni ciklus – od dizajna i proizvodnje, preko stavljanja na tr\u017ei\u0161te i ponovne upotrebe, do recikliranja i kona\u010dnog zbrinjavanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" SARAJEVO –\u00a0Nova pravila Evropske unije o ambala\u017ei ve\u0107 donose dodatne zahtjeve kompanijama iz Bosne i Hercegovine koje izvoze na evropsko tr\u017ei\u0161te, dok \u0107e doma\u0107i propisi, infrastruktura za prikupljanje i recikla\u017eu te sistem kontrole tek morati biti zna\u010dajnije prilago\u0111eni novim standardima. Uredba EU 2025\/40 o ambala\u017ei i ambala\u017enom otpadu, primjenjuje se od 12. augusta ove godine […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4621,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[1038,1039],"class_list":["post-4620","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bih","tag-ambalaza","tag-pravila-eu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4620"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4620\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4622,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4620\/revisions\/4622"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4621"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}