{"id":4159,"date":"2026-06-18T08:10:33","date_gmt":"2026-06-18T06:10:33","guid":{"rendered":"https:\/\/eu.fena.ba\/?p=4159"},"modified":"2026-06-18T08:10:33","modified_gmt":"2026-06-18T06:10:33","slug":"frontex-zapadnobalkanski-koridor-preko-bih-ostat-ce-vazna-ruta-sekundarnih-migracijskih-kretanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/eu.fena.ba\/?p=4159","title":{"rendered":"Frontex &#8211; Zapadnobalkanski koridor preko BiH ostat \u0107e va\u017ena ruta sekundarnih migracijskih kretanja"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">WARSAW &#8211; Evropska agencija za grani\u010dnu i obalnu stra\u017eu Frontex u Godi\u0161njoj analizi rizika za period 2026\/2027 navodi da \u0107e zapadnobalkanski koridor, koji prolazi preko Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske prema Sloveniji i Austriji, vjerovatno ostati dominantna tranzitna ruta za sekundarna migracijska kretanja koja poti\u010du s isto\u010dnomediteranske rute.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U izvje\u0161taju se navodi da \u0107e intenzitet tih kretanja zavisiti od mjera provedbe i kontrole na terenu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Frontex ocjenjuje da se o\u010dekuje da \u0107e Pakt EU o migracijama i azilu srednjoro\u010dno i dugoro\u010dno doprinijeti proceduralnom uskla\u0111ivanju, ali da \u0107e njegov neposredni u\u010dinak na smanjenje sekundarnih kretanja, posebno tokom 2026. godine, biti zanemariv.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bosna i Hercegovina se u izvje\u0161taju spominje i u dijelu koji se odnosi na povratke dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Frontex navodi da su dr\u017eavljani sjevernoafri\u010dkih zemalja dobili najve\u0107i broj odluka o povratku, 22 posto od ukupnog broja, ali da je udio stvarno provedenih povrataka u tu regiju bio manji i iznosio oko deset posto.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sli\u010dan trend zabilje\u017een je i za vi\u0161e zemalja zapadne, isto\u010dne i centralne Afrike, gdje su povratci ote\u017eani razli\u010ditim izazovima, uklju\u010duju\u0107i ograni\u010denu saradnju u postupcima identifikacije i dokumentiranja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nasuprot tome, Frontex navodi da su efikasniji povratci zabilje\u017eeni prema zemljama zapadne Azije, posebno Turskoj, Gruziji i Iraku, koje \u010dine 27 posto svih efektivnih povrataka, iako se na dr\u017eavljane te regije odnosilo 19 posto odluka o povratku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107i broj efektivnih povrataka, prema izvje\u0161taju, zabilje\u017een je i prema zemljama isto\u010dno od Evropske unije, poput Moldavije i Ukrajine, te prema zemljama zapadnog Balkana, uklju\u010duju\u0107i Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao razlozi se navode geografska blizina i bolja saradnja u pitanjima povratka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Frontexova Godi\u0161nja analiza rizika za 2026\/2027 javno je dostupan strate\u0161ki dokument koji identificira klju\u010dne rizike za vanjske granice Evropske unije, zasnovan na regionalnom pristupu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvje\u0161taj je fokusiran na glavne rizike pri ulasku u EU u periodu od tre\u0107eg kvartala 2026. do tre\u0107eg kvartala 2027. godine, a obuhvata migracijske tokove, prekograni\u010dni kriminal, hibridne prijetnje, geopoliti\u010dke promjene i operativne izazove u upravljanju vanjskim granicama EU.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>WARSAW &#8211; Evropska agencija za grani\u010dnu i obalnu stra\u017eu Frontex u Godi\u0161njoj analizi rizika za period 2026\/2027 navodi da \u0107e zapadnobalkanski koridor, koji prolazi preko Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske prema Sloveniji i Austriji, vjerovatno ostati dominantna tranzitna ruta za sekundarna migracijska kretanja koja poti\u010du s isto\u010dnomediteranske rute. U izvje\u0161taju se navodi da \u0107e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4160,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[434],"class_list":["post-4159","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-eu-institucije","tag-frontex"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4159"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4159\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4161,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4159\/revisions\/4161"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}