SARAJEVO –\u00a0Iako su me\u0111unarodna zajednica i Ured visokog predstavnika (OHR) tokom provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma pravili gre\u0161ke, a pojedine intervencije izazivale politi\u010dke i moralne dileme, kori\u0161tenje bonskih ovlasti bilo je neophodno kako bi Bosna i Hercegovina dobila osnovne elemente funkcionalne dr\u017eave, ocijenio je u intervjuu za Fenu histori\u010dar i stru\u010dnjak za me\u0111unarodne intervencije Krist\u00f3f Gosztonyi, uo\u010di sjednice Vije\u0107a za implementaciju mira (PIC) na kojoj bi 3. i 4. juna trebalo biti razgovarano o nasljedniku visokog predstavnika Christiana Schmidta.<\/p>\n\n\n\n
Gosztonyi, koji je od 1996. do 2002. godine radio u OHR-u u Bosni i Hercegovini, danas djeluje kao istra\u017eiva\u010d i konsultant Evropske inicijative za stabilnost (ESI), a na ovogodi\u0161njem History Festu u Sarajevu odr\u017eat \u0107e predavanje pod nazivom “Razvoj strategije implementacije Daytona: Od Carla Bildta do Paddyja Ashdowna”.<\/p>\n\n\n\n
U razgovoru za Fenu isti\u010de da je jedna od klju\u010dnih poruka njegovog predavanja da se razvoj Bosne i Hercegovine nakon rata ne mo\u017ee razumjeti bez sagledavanja ograni\u010denja samog dejtonskog ustavnog okvira.<\/p>\n\n\n\n
– Mislim da je klju\u010dna poruka da je, uprkos svim gre\u0161kama me\u0111unarodne zajednice i \u010dinjenici da neki potezi mo\u017eda nisu uvijek bili moralno neupitni, okvir uspostavljen Dejtonskim sporazumom 1995. godine bio takav da je stvaranje funkcionalne dr\u017eave bilo gotovo nemogu\u0107e – kazao je Gosztonyi.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, me\u0111unarodna zajednica se tokom implementacije mira suo\u010davala sa slo\u017eenom situacijom u kojoj su doma\u0107i politi\u010dki akteri imali razli\u010dite vizije budu\u0107nosti dr\u017eave i \u010desto nisu bili spremni na saradnju.<\/p>\n\n\n\n
– Strukture odlu\u010divanja bile su izuzetno komplicirane. Kada imate dvije strane koje ne dijele istu viziju dr\u017eave i koje ne sara\u0111uju u provo\u0111enju sporazuma, te\u0161ko je prona\u0107i izlaz iz politi\u010dkog zastoja. Zbog toga smatram da nije postojala druga mogu\u0107nost osim dodjeljivanja bonskih ovlasti visokom predstavniku i njihovog postepenog kori\u0161tenja – rekao je.<\/p>\n\n\n\n
Posebno nagla\u0161ava da se danas \u010desto zaboravlja kako prvi visoki predstavnici nisu odmah posezali za sna\u017enim intervencionizmom.<\/p>\n\n\n\n
– Bonske ovlasti nisu kori\u0161tene preko no\u0107i. Visoki predstavnici su vrlo pa\u017eljivo i postepeno po\u010deli koristiti te instrumente. Najprije kako bi uspostavili osnovne simbole zajedni\u010dke dr\u017eave – zastavu, valutu, registarske oznake i druge elemente bez kojih je te\u0161ko zamisliti funkcioniranje jedne dr\u017eave. Nakon toga fokus je bio na podr\u0161ci povratku izbjeglica, a zatim i na uspostavljanju klju\u010dnih dr\u017eavnih institucija – pojasnio je.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovoj ocjeni, upravo je u tom periodu postavljen institucionalni okvir koji je Bosni i Hercegovini omogu\u0107io da funkcionira kao moderna dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n
– Korak po korak uspostavljane su institucije bez kojih nijedna savremena dr\u017eava ne mo\u017ee postojati. Zbog toga smatram da je kori\u0161tenje bonskih ovlasti bilo neophodno – naveo je.<\/p>\n\n\n\n
Gosztonyi istovremeno ne bje\u017ei od \u010dinjenice da su me\u0111unarodne intervencije otvarale ozbiljna pitanja o odnosu demokratije i me\u0111unarodnog upravljanja.<\/p>\n\n\n\n
– Demokratija je dijelom uspostavljana sredstvima koja nisu uvijek bila potpuno demokratska. Bilo je odluka i pona\u0161anja me\u0111unarodnih zvani\u010dnika koja se mogu dovesti u pitanje. To je legitimna tema za raspravu. Me\u0111utim, kada se sagleda \u0161ira slika, mislim da bez takvih intervencija ne bi bilo mogu\u0107e prevazi\u0107i blokade koje su postojale u sistemu – smatra on.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o razvoju strategije OHR-a od mandata Carla Bildta do Paddyja Ashdowna, Gosztonyi ocjenjuje da je pred kraj tog perioda do\u0161lo i do promjena koje su su\u0161tinski mijenjale prvobitni duh Dejtonskog sporazuma.<\/p>\n\n\n\n
– Rekao bih da se tada dogodila neka vrsta tihe revizije Daytona. Odluke OHR-a i nametnuti propisi kori\u0161teni su za promjene koje su po svom zna\u010daju bile gotovo ustavnog karaktera. To je bio poku\u0161aj da se dr\u017eava u\u010dini funkcionalnijom nego \u0161to je to bilo predvi\u0111eno izvornim tekstom sporazuma – istaknuo je.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje koliko se Bosna i Hercegovina promijenila od vremena kada je radio u OHR-u, Gosztonyi odgovara oprezno, nagla\u0161avaju\u0107i da se posljednjih godina vi\u0161e bavi historijskim istra\u017eivanjima nego neposrednim pra\u0107enjem politi\u010dkih prilika.<\/p>\n\n\n\n
– Moram priznati da se osje\u0107am pomalo nelagodno kada komentiram sada\u0161nju situaciju. Posljednjih godina mnogo sam vi\u0161e fokusiran na pro\u0161lost nego na sada\u0161njost. Moje poznavanje aktuelne politi\u010dke dinamike nije dovoljno detaljno da bih donosio kategori\u010dne zaklju\u010dke – rekao je.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, smatra da su do kraja mandata Paddyja Ashdowna uspostavljeni temelji relativno funkcionalne dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
– Mislim da su do tog perioda izgra\u0111eni osnovni temelji dr\u017eave. To je omogu\u0107ilo narednim visokim predstavnicima da imaju mnogo povu\u010deniju ulogu nego njihovi prethodnici – kazao je.<\/p>\n\n\n\n
Takav razvoj doga\u0111aja, dodaje, bio je posljedica i promjene prioriteta velikih me\u0111unarodnih aktera.<\/p>\n\n\n\n
– Pa\u017enja me\u0111unarodne zajednice tada se okrenula prema Iraku, Afganistanu i drugim kriznim podru\u010djima. Ali istovremeno je postojalo uvjerenje da su osnovne institucije u Bosni i Hercegovini ve\u0107 uspostavljene i da mogu funkcionisati bez intenzivnog me\u0111unarodnog anga\u017emana – naveo je.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovom mi\u0161ljenju, dolaskom Christiana Schmidta okolnosti su se ponovo zna\u010dajno promijenile.<\/p>\n\n\n\n
– Moje je vi\u0111enje da je Schmidt do\u0161ao u trenutku kada temelji uspostavljeni do 2004. ili 2005. godine vi\u0161e nisu bili dovoljni. Centrifugalne politi\u010dke sile postale su mnogo hrabrije i sna\u017enije. Zbog toga je morao ponovo u\u010diti lekcije prvih visokih predstavnika i vratiti se kori\u0161tenju bonskih ovlasti – smatra Gosztonyi.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje da podr\u017eava na\u010din na koji je Schmidt koristio ta ovla\u0161tenja.<\/p>\n\n\n\n
– Mislim da je, nakon \u0161to je bolje razumio politi\u010dku situaciju u zemlji, bonske ovlasti koristio na dobar na\u010din i u skladu sa izazovima s kojima se suo\u010davao – rekao je.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o budu\u0107nosti me\u0111unarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Gosztonyi podsje\u0107a na prijedloge nekada\u0161njih visokih predstavnika Carla Bildta i Wolfganga Petritscha da se institucija visokog predstavnika postepeno ugasi, a Bosni i Hercegovini ponudi jasna evropska alternativa.<\/p>\n\n\n\n
– To je ideja koja zaslu\u017euje ozbiljno razmatranje. Me\u0111utim, nisam siguran da bi u dana\u0161njoj geopoliti\u010dkoj situaciji takav pristup mogao dati rezultate. \u017divimo u mnogo nestabilnijem me\u0111unarodnom okru\u017eenju nego prije dvadeset godina – upozorio je.<\/p>\n\n\n\n
Zbog toga smatra da bi trenutno sigurnija opcija bila zadr\u017eavanje sna\u017enog visokog predstavnika uz istovremeno otvaranje vjerodostojne evropske perspektive.<\/p>\n\n\n\n
– Nadam se da se proces pro\u0161irenja Evropske unije ponovo pokre\u0107e, barem kada je rije\u010d o Crnoj Gori i nekim drugim zemljama zapadnog Balkana. Ali istovremeno mislim da su Bosni i Hercegovini potrebne ozbiljne ustavne reforme kako bi postala dr\u017eava koja mo\u017ee u potpunosti samostalno upravljati svojim razvojem – kazao je.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje koliko je te\u0161ko posti\u0107i politi\u010dki konsenzus u Bosni i Hercegovini bez intervencija visokog predstavnika, Gosztonyi isti\u010de da argumenti kriti\u010dara OHR-a nisu bili potpuno neutemeljeni.<\/p>\n\n\n\n
– Postojanje visokog predstavnika ponekad zaista ohrabruje politi\u010dare da te\u0161ke odluke prepuste nekome drugom. \u010cak i kada privatno podr\u017eavaju reforme, lak\u0161e im je da \u010dekaju da ih nametne OHR – rekao je.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, dodaje, iskustvo mu govori da su politi\u010dke blokade \u010desto toliko sna\u017ene da ih je gotovo nemogu\u0107e prevazi\u0107i isklju\u010divo doma\u0107im politi\u010dkim dogovorom.<\/p>\n\n\n\n
– Razgovarao sam s politi\u010darima koji su imali zna\u010dajnu podr\u0161ku u parlamentima, ali ne i dovoljnu da prevladaju mehanizme blokade. Ako relativno mala politi\u010dka ili etni\u010dka grupa mo\u017ee zaustaviti reformu, onda je provo\u0111enje promjena izuzetno te\u0161ko – smatra on.<\/p>\n\n\n\n
Kao jedan od rijetkih uspje\u0161nih primjera sna\u017enog vanjskog podsticaja navodi proces liberalizacije viznog re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n
– To je jedan od rijetkih trenutaka kojih se sje\u0107am kada su vanjski poticaji uspjeli motivirati politi\u010dke aktere iz svih stranaka i svih dijelova zemlje da rade zajedno na zajedni\u010dkom cilju – rekao je.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, nije siguran da bi \u010dak ni vjerodostojna perspektiva \u010dlanstva u Evropskoj uniji danas proizvela isti efekat.<\/p>\n\n\n\n
– Jedna moja kolegica je jednom rekla da u mnogim zemljama politi\u010dke elite javno govore da \u017eele \u010dlanstvo u Evropskoj uniji, ali ga zapravo ne \u017eele jer bi im ono ote\u017ealo ostanak na vlasti. Mislim da u toj ocjeni ima dosta istine – naveo je.<\/p>\n\n\n\n
Kao ilustraciju spomenuo je i primjer predsjednika Srbije Aleksandra Vu\u010di\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
– Srbija formalno govori o evropskim integracijama, ali \u010desto svjedo\u010dimo potezima koji idu u suprotnom smjeru od reformi koje Evropska unija o\u010dekuje. Zbog toga nisam siguran da bi sama evropska perspektiva bila dovoljna da stvori politi\u010dki momentum potreban za duboke reforme u Bosni i Hercegovini – zaklju\u010dio je Gosztonyi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
SARAJEVO –\u00a0Iako su me\u0111unarodna zajednica i Ured visokog predstavnika (OHR) tokom provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma pravili gre\u0161ke, a pojedine intervencije izazivale politi\u010dke i moralne dileme, kori\u0161tenje bonskih ovlasti bilo je neophodno kako bi Bosna i Hercegovina dobila osnovne elemente funkcionalne dr\u017eave, ocijenio je u intervjuu za Fenu histori\u010dar i stru\u010dnjak za me\u0111unarodne intervencije Krist\u00f3f Gosztonyi, […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4026,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4025","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bih"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4025","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4025"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4025\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4027,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4025\/revisions\/4027"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4026"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4025"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4025"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4025"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}