{"id":353,"date":"2025-10-02T14:30:06","date_gmt":"2025-10-02T12:30:06","guid":{"rendered":"https:\/\/eu.fena.ba\/?p=353"},"modified":"2025-10-02T14:30:07","modified_gmt":"2025-10-02T12:30:07","slug":"detalji-reformske-agende-put-ka-evropskom-rastu-i-kako-do-sredstava-iz-plana-rasta-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/eu.fena.ba\/?p=353","title":{"rendered":"Detalji Reformske agende &#8211; Put ka evropskom rastu i kako do sredstava iz Plana rasta EU"},"content":{"rendered":"\n<p>SARAJEVO, 2. oktobra (FENA) &#8211;&nbsp;Bosna i Hercegovina je 30. septembra 2025. godine dostavila Evropskoj komisiji kona\u010dnu verziju Reformske agende, strate\u0161kog dokumenta koji predstavlja preduvjet za pristup sredstvima iz Plana rasta za zapadni Balkan &#8211; programa Evropske unije vrijednog \u0161est milijardi eura. Ova sredstva, dostupna kroz bespovratne grantove i povoljne kredite, namijenjena su zemljama koje poka\u017eu spremnost za duboke reforme u skladu s evropskim standardima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Nacrt Reformske agende, zajedno s listom reformi i komentarima \u010dlanova Radnog tima, usvojen je krajem juna na sjednici Vije\u0107a ministara BiH, a predsjedavaju\u0107a Borjana Kri\u0161to potvrdila je da je dokument ve\u0107 stigao u Brisel te za sljede\u0107u sedmicu najavila posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.<\/p>\n\n\n\n<p>Sredstva, dostupna kroz bespovratne grantove i povoljne kredite, namijenjena su zemljama koje poka\u017eu spremnost za duboke reforme u skladu s evropskim standardima. Dokument Reformske agende detaljno opisuje mjere koje BiH mora provesti, institucije koje su za njih nadle\u017ene, rokove, indikatore napretka i o\u010dekivane rezultate.<\/p>\n\n\n\n<p>Agenda je strukturirana prema Uredbi EU i obuhvata \u010detiri tematska stuba &#8211; zelenu i digitalnu tranziciju, poslovno okru\u017eenje, ljudski kapital te temeljna prava i vladavinu prava. Svaki od njih nosi specifi\u010dne ciljeve i reformske zadatke \u010dija realizacija direktno odre\u0111uje tempo i obim finansijske podr\u0161ke koju BiH mo\u017ee o\u010dekivati.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi stub, zelena i digitalna tranzicija, objedinjuje prelazak na odr\u017eive energetske modele i digitalnu transformaciju javnog i privatnog sektora. BiH se obavezala da \u0107e do 2030. godine usvojiti akcione planove za obnovljive izvore energije, modernizirati elektroenergetsku mre\u017eu i uvesti mjere za klimatsku otpornost infrastrukture, posebno u javnim zgradama, transportu i komunalnim sistemima.<\/p>\n\n\n\n<p>Istovremeno, digitalizacija podrazumijeva uspostavljanje interoperabilnih registara, razvoj eUprave, eZdravstva, ePravosu\u0111a i eObrazovanja, te uskla\u0111ivanje zakonodavstva s evropskim direktivama o cyber sigurnosti, za\u0161titi podataka i elektronskoj identifikaciji. Planirano je i dono\u0161enje zakona o digitalnim uslugama i kiberneti\u010dkoj otpornosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Nositelji aktivnosti su Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, entitetska ministarstva, Agencija za informaciono dru\u0161tvo RS i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, a ve\u0107ina mjera treba biti realizirana do kraja 2026. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Za gra\u0111ane, to zna\u010di br\u017ei pristup javnim uslugama, sigurniju digitalnu infrastrukturu i dugoro\u010dno ni\u017ee tro\u0161kove energije.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi reformski stub odnosi se na poslovno okru\u017eenje, s ciljem stvaranja povoljnijeg ambijenta za doma\u0107e i strane investitore, smanjenja administrativnih optere\u0107enja i ja\u010danja tr\u017ei\u0161ne konkurentnosti. Predvi\u0111ena je reforma inspekcijskih slu\u017ebi kroz jedinstveni inspekcijski portal i digitalnu evidenciju kontrola, kao i digitalizacija procesa registracije i licenciranja poslovnih subjekata, uz cilj da se otvaranje firme skrati na tri dana.<\/p>\n\n\n\n<p>BiH se obavezala da \u0107e uskladiti zakonodavstvo s EU direktivom o javnim nabavkama, uvesti elektronske aukcije i osigurati transparentnost bud\u017eetskih tro\u0161kova.<\/p>\n\n\n\n<p>Planirana je i reforma zakona o za\u0161titi potro\u0161a\u010da te uvo\u0111enje digitalnih alata za pra\u0107enje tr\u017ei\u0161nih nepravilnosti. Nositelji su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetska ministarstva privrede i Agencija za javne nabavke BiH, a rokovi su postavljeni do kraja 2025. godine. Za privredu, to zna\u010di manje birokratije i br\u017ee procese, dok gra\u0111ani mogu o\u010dekivati bolju za\u0161titu potro\u0161a\u010da i transparentnije tro\u0161enje javnog novca.<\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107i stub fokusira se na ljudski kapital, odnosno obrazovanje, zapo\u0161ljavanje i socijalnu inkluziju. Reforma obrazovanja uklju\u010duje modernizaciju nastavnih planova i programa, uvo\u0111enje dualnog obrazovanja koje kombinira teoriju i praksu, te ja\u010danje STEM oblasti i digitalnih kompetencija.<\/p>\n\n\n\n<p>U oblasti zapo\u0161ljavanja planirano je ja\u010danje slu\u017ebi za zapo\u0161ljavanje, provo\u0111enje aktivnih mjera tr\u017ei\u0161ta rada poput subvencija, obuka i mentorstva, te povezivanje obrazovnih institucija s privredom.<\/p>\n\n\n\n<p>Socijalna za\u0161tita obuhvata uskla\u0111ivanje politika na svim nivoima vlasti, za\u0161titu ranjivih grupa i uvo\u0111enje digitalnih socijalnih kartona. Nositelji su Ministarstvo civilnih poslova BiH, entitetska ministarstva obrazovanja i rada te zavodi za zapo\u0161ljavanje. Ve\u0107ina mjera planirana je do kraja 2026. godine, uz pilot projekte u 2025. Za gra\u0111ane, to zna\u010di bolje obrazovanje, vi\u0161e prilika za zapo\u0161ljavanje i efikasniju socijalnu za\u0161titu.<\/p>\n\n\n\n<p>Najzahtjevniji stub odnosi se na temeljna prava i vladavinu prava. BiH se obavezala na reformu Visokog sudskog i tu\u017eila\u010dkog vije\u0107a, usvajanje zakona o sudovima BiH i uvo\u0111enje sistema za pra\u0107enje efikasnosti sudskih procesa. U borbi protiv korupcije predvi\u0111eno je dono\u0161enje zakona o sukobu interesa, uspostava nezavisnog tijela za borbu protiv korupcije, digitalna evidencija imovine nosilaca javnih funkcija i transparentnost bud\u017eetskih tokova.<\/p>\n\n\n\n<p>U oblasti izbornog procesa planirana je tehni\u010dka modernizacija Centralne izborne komisije BiH i revizija izbornog zakonodavstva u skladu s preporukama ODIHR-a. Nositelji su Ministarstvo pravde BiH, VSTV, CIK i Agencija za prevenciju korupcije, a klju\u010dne mjere trebaju biti realizirane do kraja 2025. godine, s punom primjenom do kraja 2026. Za gra\u0111ane, to zna\u010di ve\u0107e povjerenje u institucije, pravedniji izborni proces i konkretnu borbu protiv korupcije.<\/p>\n\n\n\n<p>Reformska agenda predvi\u0111a uspostavu tehni\u010dkog sekretarijata za koordinaciju i pra\u0107enje implementacije. Svaka institucija ima obavezu kvartalnog izvje\u0161tavanja, a Evropska komisija koristi indikatore napretka za evaluaciju i odobravanje tran\u0161i iz Plana rasta.<\/p>\n\n\n\n<p>BiH je u potpunosti uskladila svoje stavove sa Zajedni\u010dkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uklju\u010duju\u0107i pridru\u017eivanje izjavama EU u UN-u, OSCE-u i Vije\u0107u Evrope, te primjenu restriktivnih mjera. Ministarstvo vanjskih poslova BiH vodi koordinaciju, uz tehni\u010dku podr\u0161ku drugih institucija.<\/p>\n\n\n\n<p>Prva tran\u0161a sredstava predvi\u0111ena je za kraj 2025. godine, uz usvjet da su po\u010detne mjere implementirane. Daljnje isplate zavise od konkretnih rezultata u provo\u0111enju reformi, \u0161to zna\u010di da \u0107e Evropska komisija pratiti ne samo formalno usvajanje mjera, ve\u0107 i njihovu stvarnu primjenu na terenu.<\/p>\n\n\n\n<p>Svaka mjera u Reformskoj agendi ima definiran indikator napretka, nosioca aktivnosti i vremenski okvir, a napredak \u0107e se ocjenjivati kvartalno. Uspje\u0161na realizacija omogu\u0107ava pristup narednim tran\u0161ama iz Plana rasta, dok ka\u0161njenja ili neispunjavanje obaveza mogu dovesti do obustave sredstava.<\/p>\n\n\n\n<p>U tom kontekstu, Vije\u0107e ministara BiH pozvalo je sve nivoe vlasti &#8211; dr\u017eavne, entitetske, kantonalne i lokalne, da aktivno u\u010destvuju u implementaciji, jer se sredstva iz Plana rasta ne dodjeljuju automatski, ve\u0107 po principu &#8220;novac za reforme&#8221;. To zna\u010di da \u0107e se finansijska podr\u0161ka dodjeljivati proporcionalno stepenu realizacije konkretnih mjera, a ne samo na osnovu politi\u010dkih obe\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako je Reformska agenda tehni\u010dki dokument, njena implementacija zahtjeva politi\u010dku usagla\u0161enost. Uspjeh ovog procesa zavisi od spremnosti svih nivoa vlasti da preuzmu odgovornost i uspostave funkcionalnu koordinaciju. Dokument jasno navodi da se reforme moraju provoditi na dr\u017eavnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, \u0161to zahtijeva visok stepen me\u0111uinstitucionalne saradnje.<\/p>\n\n\n\n<p>U tom smislu, uspostava tehni\u010dkog sekretarijata za koordinaciju reformi nije samo administrativna mjera, ve\u0107 poku\u0161aj da se stvori operativni mehanizam koji \u0107e omogu\u0107iti pra\u0107enje napretka, razmjenu podataka i zajedni\u010dko izvje\u0161tavanje prema Evropskoj komisiji.<\/p>\n\n\n\n<p>Sekretarijat bi trebao djelovati kao sredi\u0161nja ta\u010dka za sinhronizaciju aktivnosti, identifikaciju prepreka i predlaganje korektivnih mjera. Njegova efikasnost \u0107e biti klju\u010dna za odr\u017eavanje povjerenja Brisela u sposobnost BiH da upravlja reformskim procesom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SARAJEVO, 2. oktobra (FENA) &#8211;&nbsp;Bosna i Hercegovina je 30. septembra 2025. godine dostavila Evropskoj komisiji kona\u010dnu verziju Reformske agende, strate\u0161kog dokumenta koji predstavlja preduvjet za pristup sredstvima iz Plana rasta za zapadni Balkan &#8211; programa Evropske unije vrijednog \u0161est milijardi eura. Ova sredstva, dostupna kroz bespovratne grantove i povoljne kredite, namijenjena su zemljama koje poka\u017eu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":354,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[18,105],"class_list":["post-353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bih","tag-plan-rasta","tag-reformska-agenda"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=353"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/353\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":355,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/353\/revisions\/355"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}