SARAJEVO – Bosna i Hercegovina nema problema s formalnim pristupom evropskim fondovima, nego s njihovim stvarnim kori\u0161tenjem, koje je i dalje daleko ispod onoga \u0161to nam je servirano, \u0161to bismo mogli povu\u0107i, a \u0161to bi imalo ogroman efekat na ekonomski rast, infrastrukturu, kvalitet javnih usluga i \u017eivotni standard na\u0161ih gra\u0111ana, izjavio je u razgovoru za Fenu\u00a0dr. Adis Arapovi\u0107, mena\u017eder SMART centra za obuke (CPCD) i ekspert za izradu EU projekata<\/p>\n\n\n\n
Bosna i Hercegovina danas ima pristup izuzetno \u0161irokom krugu fondova i programa Evropske unije, \u010dija se ukupna vrijednost mjeri desetinama milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n
– Nama najpoznatiji svakako je Instrument za pretpristupnu pomo\u0107 IPA III (2021\u20132027), ukupne vrijednosti preko 14 milijardi eura za sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje. IPA je klju\u010dna za finansiranje reformi, ja\u010danje institucija, za\u0161tite okoli\u0161a, energetike, te socijalnih i ekonomskih politika. BiH kroz IPA-u koristi sredstva svake godine, ali bez unaprijed zagarantiranog iznosa. Dodjela novca zavisi isklju\u010divo od broja i kvaliteta pripremljenih projekata, a u praksi to zna\u010di da se koristi tek mali dio raspolo\u017eivog novca – rekao je Arapovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Uz IPA-u, trenutno vrlo aktuelan novi program je Plan rasta za Zapadni Balkan, to je paket vrijedan \u0161est milijardi eura, od \u010dega su dvije milijarde bespovratna sredstva, a \u010detiri milijarde povoljni krediti. Za BiH je u ovom okviru predvi\u0111eno oko 976 miliona eura, ali taj novac opet nije automatski dostupan. Svaka tran\u0161a vezana je za ispunjavanje konkretnih reformskih koraka definiranih Reformskom agendom ili na\u0161im dr\u017eavnim planom prioriteta, \u0161to zna\u010di da se sredstva ispla\u0107uju tek kada se reforme stvarno provedu.<\/p>\n\n\n\n
BiH u\u010destvuje i u velikim konkurentnim programima EU, poput Horizon Europe, najve\u0107eg programa za istra\u017eivanje i inovacije na svijetu, vrijednog 95 milijardi eura. Iako je BiH formalno pridru\u017eena, u praksi povla\u010di tek nekoliko miliona eura godi\u0161nje, \u0161to je zanemariv udio, tek u promilima. Sli\u010dno je i s programom Erasmus+, \u010diji bud\u017eet iznosi 26 milijardi eura, namjenjen primarno obrazovnom i akademskom sektoru, ali opet nivo povla\u010denja tog novca je minoran, u zbiru tek par miliona godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n
U oblasti kulture i kreativnih industrija dostupan je Creative Europe (oko 2,4 milijarde eura), dok su za privredu i mala i srednja preduze\u0107a va\u017eni Single Market Programme (oko 4,2 milijarde eura). Program Digital Europe vrijedan 7,6 milijardi eura, otvara prostor za digitalne vje\u0161tine, umjetnu inteligenciju i digitalnu transformaciju, dok EU4Health (oko 5,3 milijarde eura) nudi zna\u010dajna sredstva za ja\u010danje zdravstvenih sistema.<\/p>\n\n\n\n
– Iako su nam svi ovi programi otvoreni, iz BiH godi\u0161nje u najboljem slu\u010daju ode tek nekoliko projekata gdje su doma\u0107i akteri nosioci, te dosta vi\u0161e projekata gdje smo partneri sa manjim udjelom u aktivnostima i bud\u017eetima – navodi dr. Arapovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Pored ovih ve\u0107ih programa, BiH ima pristup i nizu manjih, ali vrlo va\u017enih instrumenata: CERV (gra\u0111ani, prava i vrijednosti ) vrijedan oko 1,5 milijardi eura, EaSI za zapo\u0161ljavanje i socijalne inovacije (oko 760 miliona eura), Mehanizam Unije za civilnu za\u0161titu i rescEU (oko 3,3 milijarde eura), kao i administrativne programe Fiscalis i Customs, namijenjene modernizaciji poreskih i carinskih sistema. U ovim programima jo\u0161 je manje projekata iz BiH.<\/p>\n\n\n\n
– Mi iz CPCD-a smo pro\u0161le godine ili kao nosioci ili kao klju\u010dni partneri izradili velike projekte i za CERV I za EaSI s ulupnim bud\u017eetom od preko 1,5 miliona eura, \u0161to je kap u moru raspolo\u017eivih sredstava. Kada se sve sagleda, jasno je da BiH nema problem s formalnim pristupom fondovima, nego s njihovim stvarnim kori\u0161tenjem, koje je i dalje daleko ispod onoga \u0161to nam je servirano, \u0161to bismo mogli povu\u0107i, a \u0161to bi imalo ogroman efekat na ekonomski rast, infrastrukturu, kvalitet javnih usluga i \u017eivotni standard na\u0161ih gra\u0111ana – rekao je Arapovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Upitan zbog \u010dega je nivo iskori\u0161tenosti tako nizak, Arapovi\u0107 ka\u017ee da glavni razlog niske iskori\u0161tenosti nije nedostatak novca ili potreba s na\u0161e strane, nego nedostatak znanja, institucionalnh kapaciteta, volje da se osposobljavanje za EU programe proglasi prioritetom na svim nivoima, te na kraju kao kona\u010dna posljedica vrlo mali broj kvalitetnih projekata koji iz BiH odu na ocjenu u EU.<\/p>\n\n\n\n
– EU fondovi ne funkcioniraju kao finansijska pomo\u0107, ve\u0107 kao razvojni ili investicijski zahvat, te zato tra\u017ee jasno definiranu promjenu koju projekti donose, mjerljive rezultate, precizne bud\u017eete i sposobnost da se projekat provede po strogim pravilima. Veliki broj institucija, ustanova, lokalnih uprava, kompanija i organizacija ima ideje, ali nema ljudske i druge kapacitete za prepoznavanje pravog programa, pripremu projekata po EU standardima i provo\u0111enje istog na propisan na\u010din. Kod Plana rasta dodatni problem je to \u0161to su sredstva direktno vezana za konkretne reforme, pa svako ka\u0161njenje u politi\u010dkom odlu\u010divanju automatski zna\u010di i gubitak novca. U odnosu na zemlje regije, najgori smo u povla\u010denju novca iz Plana rasta. Srbija je do sada povukla preko 110 miliona eura, Albanija i Crna Gora desetine miliona, a mi \u2013 nula, jer se gotovo ni\u0161ta nije uradilo od sticanja uslovnog kandidatskog statusa do danas na provedbi EU integracijske agende – rekao je Arapovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107i problem u praksi je odsustvo razumijevanja koliko ogromne prilike i novac propu\u0161tamo, a posljedica su nerazvijeni kapaciteti za pripremu i realizaciju velikih projekata, po vertikali i horizontali institucionalnog aparata.<\/p>\n\n\n\n
Na najve\u0107i broj poziva za projekte, iz BiH dolazi neproporcionalno mali broj projektnih prijedloga, a onda je stopa prolaznosti tako\u0111e vrlo niska jer projekti nisu dovoljno kvalitetno napisani, aplikanti nemaju potrebne kapacitete za njihovu realizaciju ili su konzorciji nedovoljno kredibilni za velike projekte ili veliki novac.<\/p>\n\n\n\n
Drugi veliki izazov su procedure pisanja, izvje\u0161tavanja, javnih nabavki, revizije i finansijskog izvje\u0161tavanja, koje su za mnoge institucije i organizacije previ\u0161e slo\u017eene pa se odlu\u010duju ili ne poku\u0161avati ili ne biti uporan i kada projekti ne pro\u0111u u prvom poku\u0161aju.<\/p>\n\n\n\n
Kod konkurentnih programa poput Horizon Europe ili CERV-a, problem je i nedovoljno iskustvo u me\u0111unarodnim partnerstvima, zbog \u010dega projekti iz BiH \u010desto ostaju u sjeni onih iz zemalja koje imaju razvijeniju \u201cprojektnu kulturu\u201d i uhodane konzorcijske mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n
Upitan na kraju kako popraviti situaciju, Arapovi\u0107 ka\u017ee da klju\u010d rje\u0161enja le\u017ei u sistematskom ulaganju u ljude i organizacisjke kapacitete.<\/p>\n\n\n\n
Umjesto oslanjanja na ad-hoc poku\u0161aje od poziva do poziva, potrebno je da institucije, op\u0107ine, ustanove i organizacije imaju osobe koje znaju gdje je novac, kako se do njega dolazi i kako se projekti pi\u0161u i kako se provode. Usvajanje Reformske agende i aktiviranje sredstava iz Plana rasta je va\u017ean korak, ali bez paralelnog ja\u010danja projektnih znanja taj novac \u0107e ostati te\u0161ko dostupan. Upravo zato specijalizirane obuke i mentorski pristup, koji vode do gotovih i primjenjivih projekata, predstavljaju jednu od rijetkih mjera koje u kratkom roku mogu pove\u0107ati povla\u010denje EU sredstava. Razlika izme\u0111u zemlje koja \u201cima pristup fondovima\u201d i zemlje koja ih stvarno koristi ne pravi se u Briselu, nego u znanju ljudi koji te fondove znaju pretvoriti u konkretne projekte. Upravo tu se uklapa uloga specijaliziranih obuka poput Akademije za izradu EU projeakta, jedinog akreditranog programa u ovoj oblasti u BiH, a kojeg provodi SMART centar za obuke CPCD-a, koji svake godine obu\u010di najmanje dvije generacije kreatora projekata. Danas uspje\u0161ni polaznici na\u0161e Akademije prave projekte za op\u0107ine I gradove, za razvojne agencije, za instititucije, organizacije civilnog dru\u0161tva i kompanije. A nedavno smo otvorili I prvi AI Pojekt Inkubator, prvi centar za pisanje EU projekata uz pomo\u0107 specijaliziranih alata vje\u0161ta\u010dke inteligencije. Dakle, koliko god problema da ima oko nas, jednako toliko ima i prilika samo ukoliko ho\u0107emo da se potrudimo I da ih iskoristimo – zaklju\u010dio je dr. Arapovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina nema problema s formalnim pristupom evropskim fondovima, nego s njihovim stvarnim kori\u0161tenjem, koje je i dalje daleko ispod onoga \u0161to nam je servirano, \u0161to bismo mogli povu\u0107i, a \u0161to bi imalo ogroman efekat na ekonomski rast, infrastrukturu, kvalitet javnih usluga i \u017eivotni standard na\u0161ih gra\u0111ana, izjavio je u razgovoru za […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":3014,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[795,18],"class_list":["post-3013","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bih","tag-adis-arapovic","tag-plan-rasta"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3013"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3013\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3015,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3013\/revisions\/3015"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3014"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}