SARAJEVO –\u00a0Od francuskog kao jezika diplomatije i ruskog u periodu socijalizma, do dana\u0161nje dominacije engleskog i njema\u010dkog, izbor stranih jezika u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine mijenjao se u skladu s politi\u010dkim, ekonomskim i dru\u0161tvenim okolnostima. Iako je formalna ponuda jezika u \u0161kolama i na univerzitetima raznovrsna, obrazovni sistem i dalje nema jedinstvenu strategiju razvoja vi\u0161ejezi\u010dnosti, a razlike me\u0111u entitetima i kantonima zna\u010dajno utje\u010du na to koje jezike u\u010denici i studenti imaju priliku u\u010diti.<\/p>\n\n\n\n
Iako bi raznoliko izu\u010davanje jezika za u\u010denike i studente u BiH trebalo doprinositi globalnom tr\u017ei\u0161tu rada, iza formalno \u0161iroke ponude kriju se institucionalna rascjepkanost, metodolo\u0161ki izazovi i izostanak dugoro\u010dne strategije.<\/p>\n\n\n\n
Kanton Sarajevo – Engleski obavezan, njema\u010dki drugi najtra\u017eeniji jezik<\/em><\/p>\n\n\n\n Prema podacima Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, u osnovnim i srednjim \u0161kolama, strani jezici izu\u010davaju se u skladu s va\u017ee\u0107im nastavnim planovima i programima. Engleski je dominantno zastupljen kao prvi strani jezik i obavezan je u osnovnim i srednjim \u0161kolama. Kao drugi strani jezik, zavisno od \u0161kole i interesiranja u\u010denika, nude se njema\u010dki, francuski, turski, italijanski i arapski.<\/p>\n\n\n\n Nakon engleskog, najve\u0107i broj u\u010denika u Kantonu Sarajevo u\u010di njema\u010dki jezik. U osnovnim \u0161kolama kao drugi strani jezik njema\u010dki izu\u010dava oko 18.955 u\u010denika, francuski 323, a turski 1.191 u\u010denik, dok su ostali jezici zastupljeni u manjem obimu.<\/p>\n\n\n\n U srednjim \u0161kolama 5.406 u\u010denika u\u010di njema\u010dki, 344 francuski, 508 turski, a ostali jezici su zastupljeni u manjem broju. Gimnazije, zbog op\u0107eobrazovnog karaktera, nude \u0161iri spektar jezika i ve\u0107i fond \u010dasova, dok je u stru\u010dnim \u0161kolama u\u010denje jezika \u010de\u0161\u0107e usmjereno na potrebe struke i tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n\n\n\n – Interes u\u010denika prati se kroz izbor predmeta i raspolo\u017eivost nastavnog kadra, a ti podaci koriste se pri planiranju eventualnih izmjena u ponudi jezika. Uva\u017eavamo potrebe tr\u017ei\u0161ta rada te kroz saradnju s institucijama i poslodavcima razmatramo zna\u010daj znanja jezika kao komparativne prednosti, posebno u kontekstu zapo\u0161ljavanja i mobilnosti. Uvo\u0111enje novih jezika zahtijeva sistemski pristup, osiguranje kvalificiranog kadra, adekvatne planove i dugoro\u010dnu odr\u017eivost. Fokus je na unapre\u0111enju kvaliteta nastave, razvoju komunikacijskih vje\u0161tina i motivaciji u\u010denika – kazali su za Fenu iz resornog kantonalnog ministarstva.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010du da se izbor stranih jezika u obrazovnom sistemu BiH mijenjao kroz historiju te da je bio uvjetovan dru\u0161tvenim, politi\u010dkim i privrednim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n Republika Srpska – Regionalne razlike i sna\u017enije prisustvo ruskog<\/em><\/p>\n\n\n\n Sli\u010dan obrazac dominacije engleskog i njema\u010dkog vidljiv je i u entitetu Republika Srpska. Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, engleski je prvi strani jezik i izu\u010dava se od tre\u0107eg razreda osnovne \u0161kole, dok se od \u0161estog razreda uvodi drugi strani jezik – njema\u010dki, francuski, ruski ili italijanski.<\/p>\n\n\n\n U \u0161kolskoj 2025\/2026. godini engleski kao prvi strani jezik u osnovnim \u0161kolama RS izu\u010dava 62.275 u\u010denika. Kao drugi strani jezik njema\u010dki u\u010di 25.789 u\u010denika u 143 \u0161kole, ruski 7.155 u\u010denika u 69 \u0161kola, francuski 2.127 u\u010denika u 17 \u0161kola, a italijanski 600 u\u010denika u deset \u0161kola. Engleski predaje 535 nastavnika, njema\u010dki 334, ruski 84, francuski 19, a italijanski deset nastavnika.<\/p>\n\n\n\n U srednjim \u0161kolama RS engleski izu\u010dava 31.798 u\u010denika, njema\u010dki 9.896, ruski 2.992, francuski 1.325, italijanski 922, a latinski 3.224 u\u010denika. Latinski se izu\u010dava u gimnazijama te u \u0161kolama zdravstvene, ekonomske, pravne, trgova\u010dke i poljoprivredne struke.<\/p>\n\n\n\n U Srpskoj pravoslavnoj bogosloviji “Sveti Petar Dabrobosanski” u Fo\u010di izu\u010davaju se i gr\u010dki i crkvenoslovenski jezik, dok se u gimnazijama u Banjoj Luci i Doboju fakultativno u\u010di kineski.<\/p>\n\n\n\n – U isto\u010dnom dijelu RS \u010de\u0161\u0107e se bira ruski kao drugi strani jezik, dok je u zapadnom dijelu zastupljeniji njema\u010dki. Otvoreni smo za saradnju i s Narodnom Republikom Kinom, a u saradnji s Konfucijevim institutom Univerziteta u Banjoj Luci otvorena je “Konfu\u010dionica” u Gimnaziji Banja Luka, prva takva u\u010dionica u BiH, gdje u\u010denici imaju priliku fakultativno u\u010diti kineski i upoznati kinesku kulturu – istaknuli iz entitetskog ministarstva.<\/p>\n\n\n\n Fragmentiran sistem bez zajedni\u010dke strategije<\/em><\/p>\n\n\n\n Na nivou Federacije, iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke upozoravaju da se jezici u obrazovnom sistemu BiH nalaze izme\u0111u geopolitike i institucionalne fragmentacije.<\/p>\n\n\n\n – Nadle\u017enosti su raspodijeljene izme\u0111u deset kantona, Br\u010dko distrikta i RS-a, dok Ministarstvo civilnih poslova BiH ima isklju\u010divo koordinacijsku ulogu. Takva struktura rezultira izostankom jedinstvenog modela u\u010denja stranih jezika. U nekim sredinama u\u010de se dva strana jezika, u drugim samo jedan, a razlike ne proizlaze iz pedago\u0161kih istra\u017eivanja ili analiza tr\u017ei\u0161ta rada, ve\u0107 iz administrativnih i politi\u010dkih odluka – kazala je za Fenu federalna ministrica Jasna Durakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de da, u ve\u0107ini sistema, engleski dominira kao prvi, a njema\u010dki kao drugi strani jezik, dok se turski, arapski, ruski, \u0161panski i italijanski pojavljuju pojedina\u010dno i nesistemski.<\/p>\n\n\n\n – Na visoko\u0161kolskim ustanovama studentima se, ako im se strani jezik uop\u0107e nudi, naj\u010de\u0161\u0107e nudi samo engleski, bez mogu\u0107nosti izbora ili nastavka drugog jezika, \u010dime se visoko obrazovanje svodi na odr\u017eavanje postoje\u0107eg znanja. Historijski gledano, jezi\u010dki prioriteti u BiH mijenjali su se u skladu s geopoliti\u010dkim okolnostima – od francuskog kao jezika diplomatije, preko ruskog u periodu socijalizma, do savremene dominacije engleskog i njema\u010dkog. Me\u0111utim, obrazovni sistem uglavnom reagira na spoljne utjecaje i kratkoro\u010dne potrebe, umjesto da razvija dugoro\u010dnu i strate\u0161ku jezi\u010dku politiku – kazala je Durakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da se francuski smatra jezikom diplomatije, iz Francuskog instituta u BiH za Fenu poja\u0161njavaju da BiH, zemlja posmatra\u010d u Me\u0111unarodnoj organizaciji Frankofonije (OIF), ima dugu tradiciju u\u010denja i upotrebe francuskog jezika – svjetskog jezika kojim govori 321 milion ljudi na pet kontinenata.<\/p>\n\n\n\n – Odabir francuskog jezika \u010desto je izbor srca, ali je istovremeno i investicija. Govoriti francuski zna\u010di otvoriti vrata zanimanjima u diplomatiji, turizmu i nau\u010dnom istra\u017eivanju, zna\u010di pristupiti francuskoj kulturi i kulturama frankofonih zemalja bez posredovanja. Ja\u010danjem vi\u0161ejezi\u010dnosti, a posebno mjesta francuskog jezika, mladima u Bosni i Hercegovini pru\u017ea se vi\u0161e prilika, bolja integracija u globalizirani svijet i dublje razumijevanje drugih – kazali su iz Instituta.<\/p>\n\n\n\n Univerziteti – \u0160ira ponuda, ali manji interes<\/em><\/p>\n\n\n\n Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu potvr\u0111uje da su trenutno najpopularniji jezici engleski i njema\u010dki, dok su u Federaciji prisutni i turski i arapski, a u RS-u, uz engleski i njema\u010dki, i ruski i francuski.<\/p>\n\n\n\n Na visoko\u0161kolskom nivou mogu\u0107e je studirati i italijanski, \u0161panski, perzijski, \u010de\u0161ki, poljski i slovenski jezik. Gimnazije nude i latinski, a klasi\u010dne gimnazije i starogr\u010dki. Kineski i japanski postaju sve popularniji.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, Institut upozorava da oni koji poznaju strane jezike to znanje rijetko sti\u010du u osnovnim i srednjim \u0161kolama, jer je metodika nastave zastarjela i fokusirana na gramatiku i leksiku, a ne na aktivnu komunikaciju. Znanje se \u010desto sti\u010de putem interneta, televizije, muzike, filmova i videoigara, a formalno obrazovanje slu\u017ei tek kao nadogradnja.<\/p>\n\n\n\n – Zbog velikog broja dobro pla\u0107enih poslova za koje je dovoljan jezik, a ne diploma, studiji engleskog i njema\u010dkog suo\u010davaju se s manjkom studenata. Diploma uglavnom vodi ka profesionalnom prevo\u0111enju ili radu u nastavi, \u0161to je slabo pla\u0107eno, pa se u budu\u0107nosti mo\u017ee o\u010dekivati i manjak nastavnika – izjavila je Zinaida Karavdi\u0107 iz podru\u010dja humanisti\u010dih nauka Instituta za jezika UNSA.<\/p>\n\n\n\n Na Filolo\u0161kom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci izu\u010davaju se engleski, njema\u010dki, ruski, italijanski, kineski, francuski, gr\u010dki, slovena\u010dki i \u0161panski. Fakultet poha\u0111a vi\u0161e od 500 studenata na sva tri ciklusa, a s apsolventima broj prelazi 700.<\/p>\n\n\n\n Organiziran je i besplatan kurs korejskog jezika, a od naredne godine planiran je master program Srpski kao strani jezik. Studijski program sinologije uveden je kao odgovor na rastu\u0107e globalne i regionalne potrebe, a u akademskoj 2024\/2025. realizirano je vi\u0161e od dvadeset studentskih razmjena.<\/p>\n\n\n\n – Iako smo suo\u010deni s razli\u010ditim krizama na lokalnom i globalnom tr\u017ei\u0161tu rada, smatramo da poznavanje drugih kultura i vi\u0161e jezika uvijek otvara vrata i pro\u0161iruje mogu\u0107nosti. Uz prakti\u010dne vje\u0161tine, znanja iz oblasti humanisti\u010dkih nauka koja na\u0161i studenti sti\u010du predstavljaju trajnu civilizacijsku vrijednost i temelj zdravog dru\u0161tva, koji se odr\u017eava i njeguje upravo postojanjem fakulteta kao \u0161to je na\u0161 – naveli su iz Fakulteta.<\/p>\n\n\n\n Zanimljiv je slu\u010daj Filozofskog fakulteta Univerziteta u Isto\u010dnom Sarajevu, pri kojem ve\u0107 du\u017ei niz godina uspje\u0161no djeluje katedra za kineski jezik. <\/p>\n\n\n\n Humanistika u krizi, jezici bez strategije<\/em><\/p>\n\n\n\n Prof. emeritus Muhamed D\u017eelilovi\u0107, biv\u0161i dekan Filozofskog fakulteta UNSA, podsje\u0107a da se kulturna tradicija BiH stolje\u0107ima gradila kao susret slavenske, germanske i romanske evropske kulture s arapskom, turskom i perzijskom tradicijom, potom sefardskom i mitteleuropskom. Jezik je, ka\u017ee, \u017eiv dok prati promjene u \u017eivotu zajednice.<\/p>\n\n\n\n – Interes za filolo\u0161ke i humanisti\u010dke studije, me\u0111utim, iz godine u godinu opada. Razlozi su demografski, ekonomski i politi\u010dki, ali i nedostatak jedinstvene strategije razvoja. Obrazovanje je “spu\u0161teno” na nivo kantona, RS-a i Distrikta, a ulaganja u jezi\u010dke odsjeke su minimalna i \u010desto zavise od pomo\u0107i stranih ambasada – smatra profesor.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, ozbiljno poznavanje engleskog i jo\u0161 jednog velikog svjetskog jezika trebalo bi biti kriterij za obavljanje politi\u010dkih funkcija.<\/p>\n\n\n\n D\u017eelilovi\u0107 upozorava i na globalni trend napu\u0161tanja klasi\u010dnih humanisti\u010dkih vrijednosti te postavlja pitanje kako zaustaviti nestajanje malih jezika \u0161irom svijeta.<\/p>\n\n\n\n – U\u010dite jezik i \u0161to vi\u0161e tih “dijalekata – poru\u010dio je profesor, referiraju\u0107i se na rije\u010di bosanskohercegova\u010dkog knji\u017eevnika D\u017eevada Karahasana, koji je rekao da je na svijetu “ostao samo jedan jezik i hrpa dijalekata”. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" SARAJEVO –\u00a0Od francuskog kao jezika diplomatije i ruskog u periodu socijalizma, do dana\u0161nje dominacije engleskog i njema\u010dkog, izbor stranih jezika u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine mijenjao se u skladu s politi\u010dkim, ekonomskim i dru\u0161tvenim okolnostima. Iako je formalna ponuda jezika u \u0161kolama i na univerzitetima raznovrsna, obrazovni sistem i dalje nema jedinstvenu strategiju razvoja […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2726,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[52,729],"class_list":["post-2725","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bih","tag-bih","tag-jezici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2725","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2725"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2725\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2727,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2725\/revisions\/2727"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2726"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2725"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2725"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2725"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}