BEOGRAD \u2013 Srbijansko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) je tijekom pro\u0161le godine nastavilo unaprje\u0111ivati softvere i opremu ruske tvrtke Papillon koja je na sankcijama Sjedinjenih Ameri\u010dkim Dr\u017eava i Europske unije (EU) od 2023.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati su to istra\u017eivanja Radija Slobodna Europa koje je pokazalo da je dio ove opreme tijekom 2023. Srbija financirala sredstvima koje dobiva od Europske unije pa bi Bruxelles od Beograda mogao tra\u017eiti povrat novca, potvrdio je glasnogovornik Europske komisije Guillaume Mercier<\/p>\n\n\n\n
“Ukoliko se utvrdi da neki tro\u0161ak nije nastao u skladu s pravilima EU, uklju\u010duju\u0107i ona koja se odnose na sankcije, EU \u0107e poduzeti odgovaraju\u0107e mjere radi za\u0161tite prora\u010duna, uklju\u010duju\u0107i povrat sredstava gdje je to prikladno”, kazao je Mercier.<\/p>\n\n\n\n
MUP Srbije nije odgovorio na pitanja RSE-a u vezi s nabavkom i upotrebnom ove tehnologije unato\u010d sankcijama.<\/p>\n\n\n\n
MUP Srbije godinama unaprje\u0111uje opremu ruske IT tvrtke Papillon, koja se koristi za verifikaciju identiteta na osnovi otisaka prstiju i dlanova, slika lica ili zjenice oka, pokazuju dokumenti koji su dostupni na portalu javnih nabavki, pi\u0161e RSE.<\/p>\n\n\n\n
Od 2023., Papillon i \u010detiri povezane firme nalaze se na ameri\u010dkoj listi kompanija za koje je utvr\u0111eno da “su uklju\u010deni u aktivnosti koje ugro\u017eavaju nacionalnu sigurnost ili vanjskopoliti\u010dke interese SAD-a”.<\/p>\n\n\n\n
Tvrtke su i na sankcijama EU-a, odnosno na listi kompanija koje su pod najstro\u017eim trgovinskim ograni\u010denjima EU-a. Obrazlo\u017eenje za sankcije koje navodi EU je da su u pitanju kompanije koje su “krajnji vojni korisnici, dio ruskog vojnog i industrijskog kompleksa ili imaju komercijalne ili druge veze s ruskim sektorom obrane i sigurnosti, ili ga na drugi na\u010din podr\u017eavaju”.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje RSE pokazalo je da je dio opreme ove ruske tvrtke nabavljen preko IPA fondova EU-a, odnosno fondova koji slu\u017ee za provedbu reformi u zemljama kandidatkinjama za \u010dlanstvo u EU, pripremaju\u0107i ih za ulazak u Uniju.<\/p>\n\n\n\n
U trenutku kada su sredstva iz IPA fondova iskori\u0161tena, ruska kompanija Papillon se ve\u0107 osam mjeseci nalazila se na listi Ureda za industriju i sigurnost koji je dio ameri\u010dkog Ministarstva trgovine.<\/p>\n\n\n\n
Mercier je kazao kako EU veoma ozbiljno shva\u0107a pitanje uskla\u0111enosti sa sankcijama u okviru ukupne suradnje sa Srbijom.<\/p>\n\n\n\n
“Posebno u ovom sektoru, i to kroz razgovore s Ministarstvom unutarnjih poslova i policijom Srbije u okviru Poglavlja 24”, kazao je Mercier i dodao da bi moglo do\u0107i i do zahtjeva za povrat EU sredstava.<\/p>\n\n\n\n
Poglavlje 23 i poglavlje 24 su dva klju\u010dna poglavlja u pregovorima o \u010dlanstvu s EU-om odnose na pravosu\u0111e i temeljna prava te slobodu, pravdu i sigurnost a bez napretka u ova dva poglavlja, nijedna dr\u017eava ne mo\u017ee napredovati u procesu europskih integracija.<\/p>\n\n\n\n
Europska unija kroz pristupne fondove financira vi\u0161e od 400 projekata za MUP Srbije, neki su zavr\u0161eni, a pojedini su u tijeku, pa to\u010dan iznos dodijeljenih sredstava nije mogu\u0107e utvrditi.<\/p>\n\n\n\n
Srbijanske vlasti uporno isti\u010du kako je \u010dlanstvo u Europskoj uniji strate\u0161ki cilj te zemlje no Srbija je jedina od zemalja zapadnog Balkana kandidatkinja za \u010dlanstvo u EU koja se nije pridru\u017eila sankcijama protiv Rusije nakon njezine invazije na Ukrajinu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
BEOGRAD \u2013 Srbijansko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) je tijekom pro\u0161le godine nastavilo unaprje\u0111ivati softvere i opremu ruske tvrtke Papillon koja je na sankcijama Sjedinjenih Ameri\u010dkim Dr\u017eava i Europske unije (EU) od 2023. Rezultati su to istra\u017eivanja Radija Slobodna Europa koje je pokazalo da je dio ove opreme tijekom 2023. Srbija financirala sredstvima koje dobiva od […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":2214,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2213","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2213"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2213\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2215,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2213\/revisions\/2215"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2214"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}