{"id":2073,"date":"2026-01-08T09:25:47","date_gmt":"2026-01-08T08:25:47","guid":{"rendered":"https:\/\/eu.fena.ba\/?p=2073"},"modified":"2026-01-08T09:25:48","modified_gmt":"2026-01-08T08:25:48","slug":"eu-optuzena-da-potpomaze-putinov-rat-uvozom-ruskog-ukapljenog-prirodnog-gasa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/eu.fena.ba\/?p=2073","title":{"rendered":"EU optu\u017eena da potpoma\u017ee Putinov rat uvozom ruskog ukapljenog prirodnog gasa"},"content":{"rendered":"\n<p>BRUXELLES &#8211; Evropske vlade optu\u017eene su da potpoma\u017eu rat Vladimira Putina u Ukrajini, jer novi podaci pokazuju da je Kremlj pro\u0161le godine zaradio oko 7,2 milijarde eura od izvoza ukapljenog prirodnog gasa (LNG) u Evropsku uniju.<\/p>\n\n\n\n<p>Brisel je obe\u0107ao da \u0107e do 2027. zabraniti uvoz ruskog LNG\u2011a, prirodnog gasa koji se superhladi kako bi se lak\u0161e transportirao, ali analiza sugerira da jo\u0161 nema smanjenja ogromnih koli\u010dina koje sti\u017eu u evropske luke iz ruskog LNG kompleksa na poluotoku Jamal u Sibiru, pi\u0161e The Guardian.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e od 15 miliona tona Jamal LNG\u2011a prevezeno je kroz arkti\u010dki led do terminala EU u 2025. godini, prema podacima nevladine organizacije za ljudska prava Urgewald, \u010dime je Kremlj zaradio procijenjenih 7,2 milijarde eura.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako je Evropa smanjila snabdijevanje gasom putem cjevovoda iz Rusije nakon po\u010detka invazije na Ukrajinu, udio EU u globalnim po\u0161iljkama iz Jamala pove\u0107ao se pro\u0161le godine, \u010detvrte godine rata u Ukrajini, na 76,1 posto, u odnosu na 75,4 posto u 2024., navodi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n<p>Uvoz ostaje legalan, a EU je oklijevala da zabrani ruske po\u0161iljke LNG\u2011a, posebno zbog zavisnosti centralne i isto\u010dne Evrope od ovog energenta. Jedna od dvije evropske ompanije koje \u010dine logisti\u010dku okosnicu Jamal LNG\u2011a je Seapeak, sa sjedi\u0161tem u Velikoj Britaniji. Najnovija analiza pokazuje da je Seapeak prevezao 37,3 posto Jamal LNG\u2011a na svojim brodovima, dok je gr\u010dka kompanija Dynagas prevezla 34,3 posto.<\/p>\n\n\n\n<p>Velika Britanija je najavila da \u0107e ove godine pre\u0107i na zabranu pru\u017eanja pomorskih usluga za brodove koji prevoze ruski LNG.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Dok Brisel slavi najnoviji sporazum o postupnom ukidanju ruskog gasa, na\u0161e luke i dalje slu\u017ee kao &#8220;logisti\u010dka plu\u0107a&#8221; za najve\u0107i ruski LNG terminal, Jamal. U trenutnoj geopoliti\u010dkoj situaciji ne mo\u017eemo si priu\u0161titi jo\u0161 jednu godinu sau\u010desni\u0161tva. Mi nismo samo kupci, mi smo klju\u010dna infrastruktura koja odr\u017eava ovaj projekt \u017eivim. Svaka po\u0161iljka koja se iskrca u EU terminalu direktno puni ratnu kasu koja finansira pokolj u Ukrajini. Moramo prestati davati kisik ruskim energetskim profitima i zatvoriti Jamalovu rupu odmah &#8211; rekao je Sebastian R\u00f6tters, aktivista iz Urgewalda.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima Urgewalda, 58 brodova stiglo je u belgijski terminal 2025. godine, isporu\u010div\u0161i 4,2 miliona tona LNG\u2011a. U istom periodu, samo 51 brod stigao je u kineske luke, isporu\u010div\u0161i 3,6 miliona tona.<\/p>\n\n\n\n<p>Ukupno 87 brodova isporu\u010dilo je 6,3 miliona tona LNG\u2011a u francuske luke Dunkirk i Montoir u 2025. godini, \u010dime je Francuska postala najve\u0107i uvoznik. Francuski energetski gigant TotalEnergies ostaje klju\u010dni investitor u ruski Jamal projekt.<\/p>\n\n\n\n<p>Pristup evropskim lukama omogu\u0107ava tankerima klase Arc7 da se brzo vrate u Arktik po nove koli\u010dine gasa, umjesto da budu vezani za vi\u0161esedmi\u010dna putovanja ka Aziji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>BRUXELLES &#8211; Evropske vlade optu\u017eene su da potpoma\u017eu rat Vladimira Putina u Ukrajini, jer novi podaci pokazuju da je Kremlj pro\u0161le godine zaradio oko 7,2 milijarde eura od izvoza ukapljenog prirodnog gasa (LNG) u Evropsku uniju. Brisel je obe\u0107ao da \u0107e do 2027. zabraniti uvoz ruskog LNG\u2011a, prirodnog gasa koji se superhladi kako bi se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2074,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[19,183,48],"class_list":["post-2073","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-eu","tag-gas","tag-rusija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2073","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2073"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2073\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2075,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2073\/revisions\/2075"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2074"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2073"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2073"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2073"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}