SARAJEVO –\u00a0Bosna i Hercegovina je na putu ka Evropskoj uniji pro\u0161la kroz vi\u0161e od dvije decenije klju\u010dnih doga\u0111aja, od po\u010detka procesa stabilizacije i pridru\u017eivanja 1999. godine do odluke Evropskog vije\u0107a o otvaranju pristupnih pregovora u martu 2024. godine.\u00a0Uz preciznu hronologiju doga\u0111aja, sagovornici isti\u010du da su\u0161tinske reforme, vladavina prava i funkcionalne pregovara\u010dke strukture ostaju klju\u010dni uvjet napretka.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji obilje\u017een je nizom va\u017enih odluka i prekretnica koje su se nizale od kraja devedesetih godina do danas.<\/p>\n\n\n\n
Svaki od tih doga\u0111aja predstavljao je korak naprijed u formalnom pribli\u017eavanju Uniji, ali i test spremnosti doma\u0107ih institucija da provedu neophodne reforme.<\/p>\n\n\n\n
Prvi zna\u010dajan korak desio se 1999. godine, kada je pokrenut Proces stabilizacije i pridru\u017eivanja (SAP), kojim je Bosni i Hercegovini, zajedno sa zemljama zapadnog Balkana, ponu\u0111ena jasna mogu\u0107nost integracije u Evropsku uniju. Na samitu u Kelnu iste godine potvr\u0111ena je spremnost EU da pru\u017ei perspektivu \u010dlanstva dr\u017eavama regiona, uz ispunjavanje kriterija iz Kopenhagena i Madrida. Paralelno je pokrenut i Pakt stabilnosti za jugoisto\u010dnu Evropu, ozvani\u010den na samitu u Sarajevu, \u010diji je cilj bio ja\u010danje regionalne saradnje i pribli\u017eavanje euroatlantskim integracijama.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107 2000. godine EU je usvojila Mapu puta s 18 klju\u010dnih uvjeta koje BiH treba ispuniti kako bi se pristupilo izradi Studije izvodljivosti. Uvedene su i autonomne trgovinske mjere, kojima je proizvodima iz BiH olak\u0161an pristup unutra\u0161njem tr\u017ei\u0161tu EU. Na samitu u Santa Maria da Feiri potvr\u0111eno je da su sve dr\u017eave uklju\u010dene u proces stabilizacije i pridru\u017eivanja potencijalni kandidati za \u010dlanstvo.<\/p>\n\n\n\n
Godine 2003. Evropska komisija je Vije\u0107u ministara BiH uru\u010dila Upitnik sa 346 pitanja o ekonomskom i politi\u010dkom ure\u0111enju zemlje, \u0161to je bio po\u010detak izrade Studije izvodljivosti. Na Solunskom samitu iste godine potvr\u0111ena je evropska perspektiva zapadnog Balkana kroz “Solunski program za zapadni Balkan”. U novembru je Evropska komisija usvojila ocjenu Studije izvodljivosti, identifikuju\u0107i 16 prioritetnih oblasti u kojima je reformski napredak bio nu\u017ean da bi se preporu\u010dilo otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridru\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n
Pregovori o SSP-u pokrenuti su 2005. godine u Sarajevu, a ve\u0107 2006. odr\u017eana je prva plenarna runda pregovora. Vije\u0107e EU je iste godine usvojilo drugo Evropsko partnerstvo sa BiH. Nakon okon\u010danja tehni\u010dkih pregovora 2007. godine, Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju parafiran je 4. decembra.<\/p>\n\n\n\n
Sljede\u0107e godine, 2008., potpisan je Okvirni sporazum o pravilima saradnje za provedbu finansijske podr\u0161ke EU kroz Instrument za pretpristupnu pomo\u0107 (IPA). U junu iste godine BiH je dobila Mapu puta za liberalizaciju viznog re\u017eima, a 16. juna potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju, dok je 1. jula stupio na snagu Privremeni sporazum o trgovini. U novembru je odr\u017ean prvi sastanak Privremenog odbora za stabilizaciju i pridru\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n
BiH je 2009. godine po\u010dela izdavati biometrijske paso\u0161e, \u0161to je bio klju\u010dni uvjet za liberalizaciju viznog re\u017eima. Ve\u0107 u decembru 2010. godine Vije\u0107e EU donijelo je odluku o ukidanju viza za gra\u0111ane BiH, omogu\u0107iv\u0161i im slobodno putovanje u zemlje Schengena.<\/p>\n\n\n\n
U narednim godinama EU je pokrenula strukturirani dijalog o pravosu\u0111u (2011.), a 2012. odr\u017ean je prvi sastanak Dijaloga na visokom nivou o procesu pristupanja, kada je BiH uru\u010dena Mapa puta za zahtjev za \u010dlanstvo.<\/p>\n\n\n\n
Godine 2014. EU je uspostavila novi Instrument pretpristupne pomo\u0107i (IPA II), a u Berlinu je pokrenut Berlinski proces, \u010diji je cilj bio ja\u010danje regionalne saradnje i povezivanje infrastrukture. U novembru iste godine predstavljena je britansko-njema\u010dka inicijativa za BiH, koja je vlasti obavezala na provo\u0111enje institucionalnih reformi i izradu Reformske agende.<\/p>\n\n\n\n
Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridru\u017eivanju 1. juna 2015. godine, BiH je formalno u\u0161la u ugovorni odnos s EU. Iste godine potpisan je i Okvirni sporazum o provo\u0111enju finansijske pomo\u0107i kroz IPA II.<\/p>\n\n\n\n
Klju\u010dni iskorak desio se 2016. godine, kada je BiH 15. februara podnijela Zahtjev za \u010dlanstvo u EU. U julu iste godine parafiran je Protokol o adaptaciji SSP-a, a u septembru Vije\u0107e EU pozvalo Komisiju da pripremi mi\u0161ljenje o zahtjevu. 9. decembra BiH je dobila Upitnik Evropske komisije.<\/p>\n\n\n\n
Odgovori na Upitnik predani su 2018. godine, a dodatna pitanja 2019. godine. Evropska komisija je u maju 2019. usvojila Mi\u0161ljenje o zahtjevu BiH za \u010dlanstvo, \u010dime je proces formalno napredovao.<\/p>\n\n\n\n
U decembru 2022. godine BiH je dobila status kandidata za \u010dlanstvo u EU, a 21. marta 2024. Evropsko vije\u0107e donijelo je odluku o otvaranju pristupnih pregovora, \u0161to je ozna\u010deno kao historijski trenutak.<\/p>\n\n\n\n
Hronologija doga\u0111aja jasno pokazuje da je Bosna i Hercegovina u proteklih 25 godina pro\u0161la kroz niz va\u017enih formalnih koraka na evropskom putu, od prvih sporazuma i ukidanja viznog re\u017eima, preko podno\u0161enja zahtjeva za \u010dlanstvo, do dobijanja kandidatskog statusa i odluke o otvaranju pregovora.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, iza svake od ovih prekretnica stoji slo\u017een politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst, koji su sagovornici ocijenili iz razli\u010ditih perspektiva. Dok dokumenti i odluke Evropske unije svjedo\u010de o napretku BiH u formalnom smislu, stru\u010dnjaci i predstavnici institucija upozoravaju da su\u0161tinske reforme, vladavina prava i politi\u010dka volja ostaju klju\u010dni izazovi.<\/p>\n\n\n\n
Elmir Sadikovi\u0107, profesor na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Sarajevu, koji predaje predmet “BiH i evropske integracije”, nagla\u0161ava da vremenska distanca od 1999. godine pokazuje kako je napredak BiH na evropskom putu uvijek bio srazmjeran interesu i pritisku institucija EU i me\u0111unarodne zajednice da se provedu neophodne reforme.<\/p>\n\n\n\n
– U pojedinim periodima, posebno po\u010detkom 2000-ih, BiH je imala intenzivan proces reformi i integracije, ali nakon presude Sejdi\u0107\u2013Finci nastupio je vi\u0161egodi\u0161nji zastoj sve do 2014. godine. Tada je Njema\u010dko-britanska inicijativa omogu\u0107ila kompromis i stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridru\u017eivanju – kazao je Sadikovi\u0107 za Fenu.<\/p>\n\n\n\n
Sadikovi\u0107 podsje\u0107a i na ja\u010danje uloge Evropske komisije 2019. godine, te dodjelu kandidatskog statusa 2022. godine, koji BiH, prema njegovom mi\u0161ljenju, objektivno nije zaslu\u017eila prema kriterijima. Nakon toga uslijedila je nova kriza politi\u010dkih odnosa i zastoj u integracijskom procesu. On nagla\u0161ava da napredak BiH nije primarno rezultat unutra\u0161nje odgovornosti, ve\u0107 vanjskog pritiska EU i me\u0111unarodne zajednice.<\/p>\n\n\n\n
Posebno isti\u010de da liberalizacija kriterija \u010dlanstva dugoro\u010dno ne donosi korist, jer samo formalno \u010dlanstvo bez funkcionalnih institucija, vladavine prava i efikasne dr\u017eave ne zna\u010di mnogo. Zato smatra da je insistiranje na primjeni evropskih standarda u svim oblastima dru\u0161tvenog i politi\u010dkog \u017eivota jedini put ka stvarnoj koristi od integracija.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o politi\u010dkim blokadama u procesu evropskih integracija, Sadikovi\u0107 ocjenjuje da je politika SNSD-a su\u0161tinski anti-evropska i da dok ta stranka ima poluge mo\u0107i na dr\u017eavnom nivou, ne mogu se o\u010dekivati progresivne reforme.<\/p>\n\n\n\n
On upozorava da \u0107e BiH nastaviti da se suo\u010dava sa blokadama, zastojima i obstrukcijama, te da \u0107e vjerovatno propustiti priliku u decembru. Dodaje da \u0107e naredna godina, kao izborna, biti fokusirana na unutra\u0161nje politi\u010dko pozicioniranje, pa \u0107e i ona biti izgubljena za evropske integracije.<\/p>\n\n\n\n
Sadikovi\u0107 zaklju\u010duje da se ne mo\u017ee o\u010dekivati ni ve\u0107i anga\u017eman Evropske unije, niti promjena njene strategije prema BiH, jer se proces odvija u specifi\u010dnim unutra\u0161njim, regionalnim i me\u0111unarodnim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n
– Pesimisti\u010dan sam u pogledu mogu\u0107nosti da BiH u skorijem periodu postigne postojane promjene u provo\u0111enju reformi koje EU zahtijeva – naveo je Sadikovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od Sadikovi\u0107a, koji nagla\u0161ava da je napredak BiH donekle bio rezultat vanjskog pritiska, predsjedavaju\u0107i Zajedni\u010dke komisije za evropske integracije Parlamentarne skup\u0161tine BiH Zdenko \u0106osi\u0107 fokus stavlja na unutra\u0161nje korake i zakone koje je potrebno donijeti kako bi se otvorili pregovori.<\/p>\n\n\n\n
Zdenko \u0106osi\u0107 ocjenjuje da je put Bosne i Hercegovine ka evropskom cilju trnovit i da zemlja nije daleko stigla, jer se stalno vra\u0107a na po\u010detak i nikako ne uspijeva napraviti prvi iskorak.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, postoje odre\u0111eni strahovi koji ko\u010de napredak, bez obzira na to da li su racionalni ili ne. On vjeruje da \u0107e se mnoge stvari promijeniti nakon odr\u017eavanja me\u0111uministarske konferencije.<\/p>\n\n\n\n
\u0106osi\u0107 nagla\u0161ava da je sada fokus na dono\u0161enju zakona o Sudu BiH i zakona o Visokom sudskom i tu\u017eila\u010dkom vije\u0107u te imenovanju glavnog pregovara\u010da s EU, jer se upravo to od Bosne i Hercegovine o\u010dekuje kako bi pregovori mogli po\u010deti.<\/p>\n\n\n\n
– Politi\u010dke podjele su uvijek problem i one \u0107e postojati i nakon eventualnog ulaska BiH u EU, ali se mora nau\u010diti \u017eivjeti s njima i razviti metodologije za rje\u0161avanje konflikata konsenzusom. U BiH je politi\u010dka kultura jo\u0161 uvijek na niskom nivou – kazao je \u0106osi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o narednom izvje\u0161taju Evropske komisije, \u0106osi\u0107 ka\u017ee da napretka ne\u0107e biti ako BiH sama ne napravi iskorak.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, o\u010dekuje da \u0107e se, makar pod pritiskom, posti\u0107i odre\u0111eni pomaci. Postavlja pitanje postoji li dovoljno politi\u010dke volje i iskrenosti u deklaracijama o evropskom putu, ali smatra pozitivnim to \u0161to se sve politi\u010dke snage barem deklarativno izja\u0161njavaju za EU.<\/p>\n\n\n\n
– Potrebno je ohrabriti politike da stave po strani doma\u0107e nesuglasice, jer blokade \u010desto nastaju zbog banalnih razloga. Sve politike na evropskom ispitu morati odgovoriti na jedno klju\u010dno pitanje, vladavina prava i ljudska prava, jer je to zajedni\u010dki nazivnik za sve druge reforme – zaklju\u010dio je \u0106osi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Transparency International BiH godinama upozorava da su vladavina prava, po\u0161tivanje osnovnih demokratskih principa i borba protiv korupcije glavni preduvjeti evropskog puta, a upravo u tim oblastima zemlja najvi\u0161e kasni.<\/p>\n\n\n\n
Edo Kanli\u0107 iz Transparency Internationala isti\u010de da se najve\u0107i zastoji u procesu integracija odnose na oblasti vladavine prava, funkcioniranja pravosu\u0111a, borbe protiv korupcije, reforme javne uprave i javnih nabavki.<\/p>\n\n\n\n
Upravo te oblasti, kako navodi, \u010dine prvi pregovara\u010dki klaster, koji se otvara prvi, a zatvara posljednji, \u0161to zna\u010di da \u0107e Evropska komisija u svakom trenutku mo\u0107i vra\u0107ati fokus na njih, pa \u010dak i ponovo otvarati privremeno zatvorene poglavlja ukoliko do\u0111e do nazadovanja.<\/p>\n\n\n\n
Kanli\u0107 upozorava da zabrinjava na\u010din na koji doma\u0107e institucije pristupaju dono\u0161enju klju\u010dnih zakona, poput zakona o sudu BiH, jer se izmjene \u010desto rade pod sna\u017enim utjecajem politi\u010dkih interesa, \u010dime se zadr\u017eava kontrola izvr\u0161ne vlasti nad pravosu\u0111em. To, prema njegovim rije\u010dima, pokazuje da se reformski proces vodi vi\u0161e kao politi\u010dki kompromis nego kao stvarna transformacija sistema.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o narednom izvje\u0161taju Evropske komisije, Kanli\u0107 nagla\u0161ava da \u0107e najve\u0107i izazov biti uspostavljanje pregovara\u010dkih struktura.<\/p>\n\n\n\n
– Imenovanje glavnog pregovara\u010da samo po sebi nije dovoljno, jer ostaje otvoreno pitanje kako \u0107e funkcionirati mehanizam koordinacije, koji je ve\u0107 pokazao slabosti zbog na\u010dina dono\u0161enja odluka i blokada u radu. Mo\u017eete imati najboljeg pregovara\u010da, ali ako nema funkcionalnih struktura iza njega, posao se ne mo\u017ee zavr\u0161iti – upozorava Kanli\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On dodaje da u diskusijama o uredu glavnog pregovara\u010da nije dovoljno adresirana uloga i mandat Direkcije za evropske integracije, koja bi trebala imati klju\u010dnu koordinacijsku funkciju.<\/p>\n\n\n\n
– Pored toga, fokus \u0107e i dalje biti na zakonima koji su preduvjet za nastavak procesa, od zakona o sudu i pravosu\u0111u, preko zakona o migracijama i grani\u010dnoj kontroli, do propisa koji se odnose na slobodu izra\u017eavanja i za\u0161titu novinara – kazao je.<\/p>\n\n\n\n
Kanli\u0107 zaklju\u010duje da su mnogi od tih koraka ranije ispunjavani pro forme, bez stvarne primjene, \u0161to je razlog za\u0161to se napredak ne vidi u praksi.<\/p>\n\n\n\n
Iako je predsjedavaju\u0107a Vije\u0107a ministara BiH Borjana Kri\u0161to najavila da bi se do kraja godine mogla otvoriti mogu\u0107nost da Bosna i Hercegovina formalno zapo\u010dne pristupne pregovore s Evropskom unijom, zemlja jo\u0161 uvijek \u010deka kona\u010dnu potvrdu iz Brisela da je Reformska agenda zvani\u010dno prihva\u0107ena, \u0161to je neophodan uvjet za povla\u010denje sredstava iz evropskih fondova.<\/p>\n\n\n\n
Klju\u010dni koraci i dalje ostaju usvajanje zakona o sudovima BiH i zakona o Visokom sudskom i tu\u017eila\u010dkom vije\u0107u te imenovanje glavnog pregovara\u010da.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
SARAJEVO –\u00a0Bosna i Hercegovina je na putu ka Evropskoj uniji pro\u0161la kroz vi\u0161e od dvije decenije klju\u010dnih doga\u0111aja, od po\u010detka procesa stabilizacije i pridru\u017eivanja 1999. godine do odluke Evropskog vije\u0107a o otvaranju pristupnih pregovora u martu 2024. godine.\u00a0Uz preciznu hronologiju doga\u0111aja, sagovornici isti\u010du da su\u0161tinske reforme, vladavina prava i funkcionalne pregovara\u010dke strukture ostaju klju\u010dni uvjet […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1487,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[52,457,456,19,458,38],"class_list":["post-1486","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bih","tag-bih","tag-edo-kanlic","tag-elmir-sadikovic","tag-eu","tag-put-bih-ka-eu","tag-zdenko-cosic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1486","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1486"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1486\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1489,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1486\/revisions\/1489"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1487"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1486"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1486"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1486"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}