ZAGREB – Za razliku od ranijih Europskih komisija, sada\u0161nja ima stvarnu politi\u010dku\u00a0volju\u00a0za pro\u0161irenjem Europske unije, kazao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenkovi\u0107 u Zagrebu, dodaju\u0107i da je neka vrsta odluke mogu\u0107a do 2030. budu li neke kandidatkinje tehni\u010dki\u00a0spremne.<\/p>\n\n\n\n
“Za razliku od mandata Komisije (Jean-Claude) Junckera ili prvog mandata Ursule von der Leyen, kada u centru briselske politike nisam osje\u0107ao iskrenu politi\u010dku volju da se ostvari pro\u0161irenje za bilo koju zemlju kandidatkinju, ovog puta moram priznati da je atmosfera malo druk\u010dija”, rekao je Plenkovi\u0107 na doga\u0111aju Second Annual Croatia Summit u zagreba\u010dkom hotelu Westin.<\/p>\n\n\n\n
Luksembur\u017eanin Juncker je na \u010delu Komisije bio od 2014. do 2019.<\/p>\n\n\n\n
“Ovog puta mo\u017eemo osjetiti politi\u010dku volju u izvr\u0161noj vlasti EU-a, \u010dak i u ve\u0107ini zemalja \u010dlanica, \u010dak i velikih, da je mo\u017eda vrijeme da bi se nakon Hrvatske, koja se pridru\u017eila 1. srpnja 2013., trebao pridru\u017eiti jo\u0161 netko”, dodao je Plenkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Komisija bi htjela otvoriti pregovara\u010dke klastere s Ukrajinom i Moldavijom do kraja ove godine. Me\u0111utim, o tome odlu\u010duju dr\u017eave \u010dlanice i to jednoglasno. Zasad te jednoglasnosti nema jer se Ma\u0111arska o\u0161tro protivi \u010dlanstvu Ukrajine u Uniji, podsje\u0107a Hina.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatski premijer je podsjetio da postoje dvije skupine zemalja kandidatkinja: Ukrajina i Moldavija u jednoj te zemlje jugoisto\u010dne Europe, odnosno zapadnog Balkana u drugoj skupini, pri \u010demu je kao onu koju prednja\u010di istaknuo Crnu Goru.<\/p>\n\n\n\n
“Mislim da bismo mogli, ako uspiju biti tehni\u010dki spremne, politi\u010dki imati neku odluku za neke prije 2030.”, rekao je Plenkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, ponovio je svoje tvrdnje da \u0107e apsorpcijska mo\u0107 bloka biti klju\u010dna za dinamiku pro\u0161irenja, referiraju\u0107i se na \u010detvrti Kopenha\u0161ki kriterij iz 1993. koji se ti\u010de prora\u010dunskog tro\u0161ka pro\u0161irenja i u\u010dinka novih \u010dlanica na odnose izme\u0111u zemalja koje doprinose i one koje ga koriste.<\/p>\n\n\n\n
“Gotovo 80 posto europskog prora\u010duna zapravo puni 10 najbogatijih zemalja Unije dok se na sve druge odnosi oko 20 posto. Bogatije zemlje, osniva\u010dice, velika, sna\u017ena gospodarstva, nisu nu\u017eno uzbu\u0111ene da manje zemlje, koje doprinose veoma malo, dolaze za stol i u biti jednako odlu\u010duju o velikim politikama, a naro\u010dito kad je rije\u010d o pitanjima gdje se iziskuje jednoglasnost”, poru\u010dio je hrvatski premijer.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetio je kako su se Njema\u010dka, Francuska i Italija neko\u0107 odrekle dva povjerenika u Komisiji u korist pro\u0161irenja.<\/p>\n\n\n\n
“I (sada) imaju jednak broj utjecajnih ljudi kao zemlje koje doprinose veoma malo. Stoga su proces odlu\u010divanja i prora\u010dunske implikacije u srcu procesa pro\u0161irenja”, pojasnio je.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje o migracijama, Plenkovi\u0107 je odgovorio da je Hrvatska, iako se nalazi na zapadnobalkanskoj, odnosno isto\u010dnomediteranskoj migrantskoj ruti, sada “ruta niskog intenziteta”.<\/p>\n\n\n\n
“Imamo oko 7000 policajaca koji \u010duvaju granicu s Bosnom i Hercegovinom, imamo prirodne granice, rijeku Savu koja je veoma visoka, veoma visoke planine koje je te\u0161ko prije\u0107i \u010dak i krijum\u010darima … Ne mislim da smo posve zaustavili nezakonite migracije, ali smo ih u\u010dinili veoma, veoma rijetkima”, kazao je Plenkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Naglasio je da \u010dak i slovenski, austrijski i talijanski podaci pokazuju da znatno manje ljudi uspijeva nezakonito prelaziti granice.<\/p>\n\n\n\n
Odgovaraju\u0107i na pitanje o uvo\u0111enju temeljnog vojnog osposobljavanja, Plenkovi\u0107 je rekao da oko 15.000 pripadnika oru\u017eanih snaga u izmijenjenim globalnim okolnostima “nije dovoljno” s obzirom na agresiju na europskom tlu.<\/p>\n\n\n\n
“Suo\u010dili smo se sa stvarno\u0161\u0107u da se Europa ili NATO vi\u0161e ne mogu uzeti zdravo za gotovo … Tijekom proteklih 10 godina, imali smo veliku tranziciju s isto\u010dne vojne tehnologije te kupujemo vi\u0161e zapadne. Promijenili smo zakonodavstvo i vojnika stavili u sredi\u0161te. Idu\u0107i korak jest imati \u0161iru populaciju u Hrvatskoj koja je barem upoznata s osnovnom vojnom obukom”, istaknuo je Plenkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
“Tako\u0111er, u na\u0161em susjedstvu imamo zemlje koje nisu ni u Uniji ni u NATO-u te moramo biti svjesni mogu\u0107e nestabilnosti diljem kontinenta”, kazao je Plenkovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
ZAGREB – Za razliku od ranijih Europskih komisija, sada\u0161nja ima stvarnu politi\u010dku\u00a0volju\u00a0za pro\u0161irenjem Europske unije, kazao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenkovi\u0107 u Zagrebu, dodaju\u0107i da je neka vrsta odluke mogu\u0107a do 2030. budu li neke kandidatkinje tehni\u010dki\u00a0spremne. “Za razliku od mandata Komisije (Jean-Claude) Junckera ili prvog mandata Ursule von der Leyen, kada u […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":1483,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[455,102,19],"class_list":["post-1482","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-eu-institucije","tag-andrej-plenkovic","tag-ek","tag-eu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1482","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1482"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1482\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1484,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1482\/revisions\/1484"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1483"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1482"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1482"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eu.fena.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1482"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}