Habota: Usmjeriti pažnju na usvajanje reformi i realizaciju konkretnih koraka (VIDEO)

SARAJEVO – Direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota je u intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (FENA) kazala da je Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2025. godinu dao objektivni pregled i ocjenu urađenog u BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji i konkretne smjernice za daljnji rad. Dodala je da je Evropska komisija ocijenila da je reformska dinamika stagnirala u prethodnom izvještajnom periodu.

– Također, ocijenjeno je da je realiziran ograničen broj reformi, među kojima su usvajanje Zakona o graničnoj kontroli, Zakona o zaštiti ličnih podataka, potpisivanje sporazuma o saradnji BiH i Eurojusta te Frontexa, zatim uspostavljanje odjela u VSTV-u za provođenje postupaka po izvještajima o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija. Pozdravljene su i aktivnosti koje se odnose na usvajanje Plana reformi za Plan rasta – navela je Habota.

Po njenim riječima, mjesta za napredak ima u mnogo oblasti i glavna poruka samog izvještaja Bosni i Hercegovini jeste da bh. vlasti trebaju ponovo usmjeriti pažnju na usvajanje reformi i realizaciju konkretnih koraka iz preporuka Evropske komisije iz 2022. godine.

– Institucije i politika već znaju koji su to zadaci pred nama koji trebaju biti ispunjeni, a koji su navedeni u samom izvještaju o Bosni i Hercegovini. To je, prije svega, pod hitno usvajanje zakona o sudovima BiH i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, u skladu sa evropskim standardima, te imenovanje glavnog pregovarača. Također, navedeno je, isto tako, da BiH treba da razvije nacionalni plan za usvajanje pravne stečevine, te hitno imenovanje nacionalnog IPA koordinatora – kazala je Habota.

Bez političke volje nema konkretnih rezultata

Istaknula je da je sve ovo ključno za napredak Bosne i Hercegovine, a sve u cilju da Evropska komisija pripremi i predloži usvajanje pregovaračkog okvira sa Bosnom i Hercegovinom Vijeću Evropske unije i samo zakazivanje, datum zakazivanja prve međuvladine konferencije.

– Što više i što brže napredujemo i damo argumente Evropskoj komisiji u smislu konkretnih rezultata, a u ovom momentu to je usvajanje zakona o sudovima i zakona o VSTV-u, znači dva suštinska zakona iz oblasti pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača, to će realnija biti očekivanja da napravimo pomak u procesu do kraja godine. Činjenica jeste da u samom procesu pristupanja jedne zemlje Evropskoj uniji imamo dvije ključne stvari. Prva je suštinsko, što je vezano za tehničko- stručni dio i to je ono što institucije rade. Ovaj drugi dio je politički dio i taj politički dio je vrlo važan, jer je bez njega gotovo nemoguće suštinski napredovati u procesu – napomenula je Habota.

Po njenim riječima, ono što je potrebno je da imamo snažnu političku volju, jer napredak u procesu zahtijeva reforme koje se ogledaju u usvajanju novih zakonskih propisa, a zakoni se usvajaju u parlamentu.

Kaže da tu najbolje dolazi do izražaja važnost političke podrške i političke volje, jer u procesu pristupanja jedne zemlje Evropskoj uniji bez političke volje nema konkretnih rezultata, a bez konkretnih rezultata nema napretka u samom procesu.

Imenovanje glavnog pregovarača stvar političkog dogovora

Govoreći o imenovanju glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, navela je da nema jedinstvenih evropskih pravila kada govorimo o uspostavljanju ureda glavnog pregovarača niti o zadacima glavnog pregovarača u procesu pristupnih pregovora.

– Ono što na osnovu iskustava država koje su prošle i prolaze proces pregovora možemo reći jeste da je glavni pregovarač član pregovaračkog tima i njegovi ključni zadaci uključuju sudjelovanje u zauzimanju zvaničnih stavova države, te njihovo predstavljanje kao i vođenje zvaničnih razgovora sa predstavnicima institucija EU. Ono što smo vidjeli iz iskustva država koje su prošle ili prolaze pregovore, možemo reći da je imenovanje glavnog pregovarača stvar političkog djelovanja i političke odluke. Naravno, uz poštivanje pravnog okvira te države i gledajući iskustva država koje ga posjeduju – kazala je direktorica Direkcije za evropske integracije.

Prokomentirala je i aktivnosti vezane za uspostavljanje ureda i imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU.

– Kada govorimo o glavnom pregovaraču, možemo vidjeti sva ova dešavanja i različita politička mišljenja. Međutim, umjesto dnevne političke rasprave, imenovanje glavnog pregovarača zahtijeva da bude stvar razgovora i političkog dogovora svih onih koji čine izvršnu i zakonodavnu vlast. Ono što želim naglasiti je također da, osim imenovanja glavnog pregovarača, vrlo važno je i uspostavljanje cijele pregovaračke strukture, jer ovo nije posao jednog čovjeka, ovo je jedan obiman, zahtjevan i dugotrajan proces i zadatak i zbog svoje kompleksnosti zahtijeva uključenost svih institucija kao i različitih segmenata društva – smatra Habota.

Istaknula je da, bez obzira na važnost imenovanja glavnog pregovarača, ono što je suštinski značajno za napredak Bosne i Hercegovine je usvajanje ova dva zakona iz oblasti pravosuđa, što je i navedeno u izvještaju Evropske komisije.

Iskustva susjednih zemalja od velike pomoći

Habota je navela da su nam iskustva drugih zemalja, posebno zemalja u regiji, od neprocjenjive pomoći i velika podrška svima u BiH kako bi imali uvid u sve naredne faze pregovora.

– Vrlo dobru saradnju imamo sa zemljama u regiji, sa upravama i državnim službenicima i njihovim ekspertima i njihova spremnost da nam pomognu je izuzetno velika. Imamo odličnu saradnju sa kolegama iz Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije, a od zemalja članica Evropske unije najviše sarađujemo sa Republikom Hrvatskom – kazala je Habota, te istaknula da su uvijek spremni da nam pomognu i da njihova podrška i pomoć mnogo znači.

Pripreme za narednu fazu u pregovorima

Govoreći o radu Direkcije za evropske integracije, navela je da je pored redovnih aktivnosti, Direkcija u fokus stavila upravo pripreme za administraciju za narednu fazu u pregovorima, a to je screening. Kaže da su dosta radili sa kolegama iz svih institucija na svim nivoima vlasti u BiH.

– Zajedno sa našim bilateralnim partnerima organizirali smo niz specijaliziranih obuka, a sudjelovalo je više od 900 državnih službenika na svim nivoima vlasti. Paralelno s tim, Direkcija radi na izradi i pripremi oglednih prezentacija, smjernica i drugih materijala koji će biti od ključnog značaja i koji će olakšati proces screeninga svim institucijama u BiH – navela je Habota.

Dodala je da smatra da je vrlo važno da administracija uradi temeljito i kvalitetno ovaj dio zadatka, jer analiza usklađenosti će predstavljati osnovu za sve naredne faze, analiza usklađenosti domaćih propisa sa propisima EU.

– Osim ovih aktivnosti i redovnih aktivnosti, u skladu sa svim podzakonskim i zakonskim aktima Vijeća ministara, Direkcija također obnaša i druge dužnosti. Tu prije svega mislim na koordinaciju finansijske pomoći Evropske unije, zatim organiziranje dijaloga sa Evropskom komisijom u okviru provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zatim izvještavanje Evropskoj komisiji vezano za provedbu preporuka. Imamo jačanje kapaciteta administracije u pristupnim pregovorima, prevođenje propisa i ono što je također ključno, usklađivanje domaćeg zakonodavstava sa pravnom stečevinom Evropske unije – navela je Habota.

Važnost medija u procesu evropskih integracija

Ona je kazala da je proces evropskih integracija vlasništvo svih nas i svi imamo svoju ulogu i svoju odgovornost u tom procesu.

Istaknula je da je važnost medija u ovom procesu od ključnog značaja, izuzetno velika.

– Uvijek kažem da mediji nemaju samo zadaću da nas informiraju, već i da nas educiraju. Zato smo u Direkciji stavili u vrh prioriteta saradnju s medijima, sa medijskim profesionalcima, ali isto tako smo kao ključne partnere za komuniciranje o evropskom putu prema građanima stavili medije kao neko s kim želimo da napravimo što intenzivniju saradnju – kazala je Habota.

Podsjetila je da je Direkcija prošle godine realizirala nekoliko aktivnosti, te da je vlastitim kapacitetima radila na jačanju kapaciteta medija.

– Završili smo prvi ciklus programa projekata podrške kada govorimo o ovoj temi. Više od 70 novinara smo imali u tom ciklusu i moram reći da su, sigurna sam, unaprijedili svoja znanja kada govorimo o temama koje se tiču pripreme projekata, ali isto tako i o fondovima Evropske unije i samom pristupu fondova Evropske unije – kazala je Habota.

Napomenula je da su prošle godine organizirali i studijski posjet novinara iz BiH Republici Hrvatskoj, dodajući da su na taj način htjeli da obogate znanje novinara o temama vezanim za evropske integracije i samim benefitima od članstva u Evropskoj uniji.

Kazala je da sarađuju i sa Društvom novinara BiH, te da svake godine organiziraju i dodjelu novinarske nagrade za najbolju novinarsku priču.

Habota je na kraju razgovora čestitala Federalnoj novinskoj agenciji koja je danas pokrenula prvi medijski portal u BiH koji je fokusiran na EU.

Radi se o web stranici Eu.fena.ba koja je namijenjena informiranju javnosti o procesu pridruživanja Bosne i Hercegovini Evropskoj uniji, ali i svemu onome što se tiče same EU, njenih institucija, propisa, unutarnje organizacije, kao i djelovanja Unije u globalnim okvirima.

– Čestitam vam od srca na pokretanju ovog portala. Mislim da je to izvanredno, da će na jednom mjestu biti sve aktivnosti koje se tiču procesa evropskih integracija. Mislim da i to govori u prilog tome koliko su mediji važni, koliko je važno komuniciranje medija, u ovom slučaju Fene, sa građanima. To je izvrsna poruka, ne samo za građane BiH, već i za Evropsku uniju, da svi iz svog segmenta djelovanja doprinesemo procesu evropskih integracija – kazala je Habota na kraju razgovora za Fenu.