Ramić-Mesihović: Kašnjenje s Reformskom agendom povećava rizik u implementaciji i korištenju sredstava

SARAJEVO, 8. oktobra (FENA) – Usvajanje Reformske agende je pozitivan, ali zakašnjeli korak kojim BiH izbjegava gubitak sredstava iz Plana rasta i otvara prostor za tehničku ocjenu Evropske komisije. Međutim, činjenica da je dokument usvojen u posljednjem trenutku, pod pritiskom i bez strateške koordinacije, već sada najavljuje rizike u njegovoj implementaciji i apsorpciji sredstava.

To je ocjena šefice Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije Internacionalnog Burch Univerziteta u Sarajevu Lejle Ramić-Mesihović, koja je u razgovoru za Fenu naglasila da se pravo iskušenje tek očekuje, jer će uspješnost primjene Reformske agende zavisiti od konkretnih institucionalnih koraka i političke volje za provođenje reformi.

Ekspertica za evropske integracije je napomenula da Evropska komisija očekuje da sve zemlje korisnice Plana rasta, ukupno šest sa zapadnog Balkana, završe realizaciju finansijskih mjera do 31. decembra 2027. godine.

– S obzirom na to da BiH kasni sa početkom implementacije, period za trošenje sredstava bit će skraćen na manje od tri godine. To čini rizik od neiskorištenih sredstava vrlo realnim, posebno ako ne bude brzog stavljanja relevantnih operativnih tijela u pogon, planova javnih nabavki i sistematskog praćenja indikatora – upozorila je.

Reformska agenda Bosne i Hercegovine zvanično je poslana u Brisel, nakon čega će uslijediti analiza sadržaja, a očekuje se da će komentari iz Evropske komisije stići u roku od dva mjeseca.

Po mišljenju Ramić-Mesihović, Evropska komisija vrlo vjerovatno neće prihvatiti ovu verziju Agende bez dodatnih uslova.

– Komisija će provjeriti koherentnost, izvodljivost i mjerljivost mjera, a moguće je da zatraži dodatna pojašnjenja i korekcije prije odobravanja. Uz to, svaka naredna tranša sredstava uslovljena je polugodišnjim ocjenama provedbe, što znači da će daljnja finansijska podrška biti strogo vezana uz efikasnost dogovora i rezultata, ne samo formalno usvajanje – ističe.

Na pitanje kako ocjenjuje kvalitet i sadržaj dokumenta, da li se radi o stvarnoj usklađenosti sa zahtjevima Evropske komisije ili domaćem političkom kompromisu, analitičarka evropskih procesa kazala je da se po dostupnim informacijama, čini da je riječ o kombinaciji i jednog i drugog.

– Struktura dokumenta odgovara logici Plana rasta, reforme, investicije, mjerljivost, ali znamo od ranije da je u nekim segmentima očigledan politički kompromis, naročito u pitanjima državne pomoći, pravosuđa i statistike. To može ograničiti stvarni reformski doseg dokumenta – naglasila je.

Iako je formalno usvajanje Reformske agende važan korak naprijed, Ramić-Mesihović napominje da je formalno usvajanje samo početni preduslov.

– Napredak zavisi od dosljedne implementacije ključnih poglavlja, naročito onih koja se odnose na vladavinu prava, konkurentnost, javnu upravu i fiskalnu koordinaciju. Plan rasta predviđa ‘performance-based isplate’, što znači da svaka faza mora biti ispunjena do određenog roka da bi se sredstva iskoristila – pojasnila je.

Također ističe da Reformska agenda ne zadire u ustavne nadležnosti, ali da traži efikasnu koordinaciju i jedinstvenu primjenu evropskih pravila na cijeloj teritoriji BiH.

– To implicira funkcionalno jačanje državnih i koordinirajućih funkcija i institucija, posebno onih koje su zadužene za državnu pomoć, konkurenciju i statistiku, što se često pogrešno interpretira kao prenos nadležnosti. Ne bih da ulazim u motivaciju za ova uporna pogrešna tumačenja. Nismo mi jedina decentralizovana država u Evropi koja je prošla ili prolazi ovaj proces – jasna je univerzitetska profesorica.

Nakon usvajanja Reformske agende, postavlja se i pitanje da li BiH zaista ima kapacitete da je provede u praksi, posebno u kontekstu političkih blokada, institucionalne fragmentacije i različitih interesa unutar zemlje.

Kako upozorava Ramić-Mesihović, tehnički kapaciteti postoje, ali politički rizik ostaje visok.

– Bez stabilnog koordinacijskog mehanizma i međuinstitucionalnog povjerenja teško je očekivati dosljednu provedbu. Ključni izazov bit će upravo u dinamici potrošnje odobrenih sredstava. Sredstva iz Plana rasta moraju se ne samo odobriti, već i ugovoriti i potrošiti do kraja 2027. godine, u skladu s višegodišnjim finansijskim okvirom EU (2024–2027) – napominje ona. 

Potcrtala je i da svako kašnjenje u provedbi pojedinih mjera može dovesti do gubitka alokacija, jer neiskorištena sredstva neće biti automatski prenesena u naredni ciklus.

Ramić-Mesihović komentirala je i posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini najavljenu za 14. oktobar, nakon što je usvojena Reformska agenda koja otvara put ka značajnim reformama.

– Dolazak predsjednice Evropske komisije ima političku težinu jer signalizira da Brisel i dalje ulaže politički kapital u BiH. Posjeta će vjerovatno biti praćena porukom ‘ohrabrenja uz uslov’ da su finansijska podrška i tempo integracije mogući samo ako BiH ubrza implementaciju i potrošnju planiranih sredstava – zaključila je šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije Internacionalnog Burch Univerziteta.

Dodala je još da bi BiH prilikom posjete von der Leyen mogla dobiti i najavu sljedećih koraka u pogledu ocjene Agende te konkretizacije infrastrukturnih i energetskih projekata koji će biti finansirani u okviru Plana rasta.