Italija i sedam drugih članica protive se statusu ‘drugog reda’ za nove članice EU

RIM – Italija i sedam drugih zemalja koje podržavaju članstvo Zapadnog Balkana u EU, usprotivile su se francusko-njemačkom potezu i potezu Beneluksa da se u ugovore o pristupanju budućim članicama ugrade nove i restriktivne pravne zaštitne mjere, piše Euractiv.

Prošlog mjeseca, diplomatski dokument – iz Francuske, Njemačke, Holandije, Belgije i Luksemburga – predložio je uslovne zabrane novim državama članicama da glasaju o budžetskim, sigurnosnim i odlukama o vanjskoj politici.

Italija – zajedno s Austrijom, Hrvatskom, Češkom, Grčkom, Slovačkom, Slovenijom i Mađarskom, po prvi put – usprotivila u grupi poznatoj kao “Prijatelji Zapadnog Balkana”.

– Dokument odbacuje svaki pristup koji bi mogao potaknuti percepciju kandidatura ili članstva “drugog reda”, navodi se u tekst- , pozivajući na “jednoobraznu primjenu pregovaračkih procedura na sve kandidate, bez ubrzanih aranžmana ili paralelnih puteva”.

– Treba izbjegavati nove zahtjeve, političke preduvjete ili dodatne institucionalne korake, jer bi oni obeshrabrili kandidate i oslabili utjecaj Unije u njenom susjedstvu – navodi se.

Grupacija zemalja s historijskim vezama ili bliskim vezama s Balkanom prihvata „legitimnost zaštitnih klauzula, prelaznih mjera i mehanizama za praćenje nakon pristupanja“, ali samo ako su „zasnovani na objektivnim potrebama, proporcionalni, pravno ispravni i u skladu s ukupnom institucionalnom arhitekturom Unije“.

– Zaštitni okvir trebao bi se zasnivati ​​na katalogu instrumenata koji se oslanjaju na iskustva prethodnih proširenja i ažurirani u svjetlu trenutnih izazova, s fleksibilnošću prilagođavanja specifičnim okolnostima svake zemlje kandidata – navodi se u dokumentu.

Najnoviji „nezvanični dokument“ dolazi usred niza prijedloga uoči oktobarskog Evropskog vijeća, kada se očekuje da će lideri razgovarati o pristupu bloka proširenju i dok se članstvo za mnoge zemlje Zapadnog Balkana, poput Srbije, odugovlači.

Antonio Tajani, italijanski ministar vanjskih poslova, pozvao je da EU mora održati „jednakost država članica po pristupanju“ i „odsustvo novih zahtjeva ili uvjetovanosti“, uz održavanje „zajedničkog okvira prilagođenog svakom kandidatu“.

– Uvjereni smo u potrebu davanja političkog prioriteta ponovnom ujedinjenju evropske porodice s Balkanom – rekao je prošlog petka.