Stanić-Koštroman: Zaslanjenost voda u dolini Neretve još nije kritična, ali zahtijeva oprez
MOSTAR – Projekt MoWaCLIM vrijedan 1.514.937,44 eura, koji se provodi u okviru programa Interreg IPA prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2021.-2027., usmjeren je na jačanje otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene kroz sustavno praćenje stanja voda i razvoj digitalnih rješenja, a prvi rezultati u dolini Neretve pokazuju da je zaslanjenje prisutno, ali lokalizirano i u razinama koje još uvijek omogućuju upravljanje bez potrebe za izvanrednim mjerama.
Ravnateljica Uprave za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Svjetlana Stanić-Koštroman u razgovoru za Fenu istaknula je kako se MoWaCLIM temelji na razvoju inovativnih rješenja za prilagodbu poljoprivrede kroz sustavno praćenje ključnih okolišnih i agronomskih pokazatelja, te uspostavu digitalne platforme “HydroAgroCloud”.
– Prikupljeni podaci koristit će se za izradu konkretnih smjernica za održivo upravljanje poljoprivredom, posebno u osjetljivim područjima poput delte Neretve – kazala je Stanić-Koštroman.
Projekt se provodi od 1. rujna 2024. do 31. kolovoza 2027. godine, a trenutačno je u fazi u kojoj su početne pripremne aktivnosti već pretočene u konkretne operativne aktivnosti na terenu.
– Uspostavlja se sustav monitoringa voda na više lokacija u delti Neretve s obje strane granice, uz kontinuirano praćenje okolišnih parametara u stvarnom vremenu. Paralelno s time provode se i periodična istraživanja ekološkog statusa vodnih tijela, poljoprivrednih praksi, te bioraznolikosti u vodnim ekosustavima – rekla je Stanić-Koštroman.
Fokus aktivnosti resornog županijskog ministarstva je na uspostavi praćenja međusobnih odnosa kakvoće voda i poljoprivredne proizvodnje. Kontinuirani monitoring obuhvaća tri ključne lokacije u BiH: podzemna vodna tijela Aluvij Čapljina i Hutovo blato, te kanal crpne stanice u Višićkoj kaseti, gdje je jedna hidrološka stanica u funkciji od studenog 2025. godine, dok su na podzemnim vodama izvedeni pijezometri i slijedi instalacija opreme.
– Oprema omogućuje praćenje ključnih parametara, s naglaskom na zaslanjenje i prisutnost nitrata iz poljoprivrede. Sustav se dodatno nadopunjuje mjernim točkama u hrvatskom dijelu delte, te postajama na rijeci Krupi i Svitavskom jezeru – pojasnila je Stanić-Koštroman.
Naglašava kako je navedeno ministarstvo koordiniralo izradu Studije karakterizacije pilot područja, a u okviru koje su definirane konkretne smjernice za održivu poljoprivredu u delti Neretve.
– Ove aktivnosti predstavljaju temelj za daljnje korake u okviru projekta, uključujući izradu Strategije i Akcijskog plana za otpornu i održivu poljoprivredu programskog područja, koju koordinira Dubrovačko-neretvanska županija (DNŽ) – naglašava Stanić-Koštroman.
Kada je riječ o stanju površinskih vodnih tijela, sezonska istraživanja provedena tijekom 2025. godine pokazuju da su u kategorijama dobrog i visokog ekološkog stanja, odnosno dobrog i maksimalnog ekološkog potencijala.
– Na većini istraživanih lokacija zabilježena je blaga zaslanjenost, koja trenutačno ne predstavlja značajno ograničenje za poljoprivrednu proizvodnju. Ipak, na lokalitetu Aluvij Čapljina u jesen 2025. utvrđena je umjerena zaslanjenost. Rezultati pokazuju da je zaslanjenje prisutno, ali lokalizirano i još uvijek podložno upravljanju, što znači da je voda za navodnjavanje uglavnom upotrebljiva, uz potrebu opreznijeg korištenja na pojedinim područjima – kazala je Stanić-Koštroman.
Iako u bh. dijelu delte Neretve do sada nisu postojali dugoročni podaci, preliminarni rezultati pokazuju prisutnost zaslanjenja u manjoj mjeri. Ono je rezultat kombinacije prirodnih i antropogenih čimbenika. te klimatskih promjena, a do izražaja dolazi pri smanjenom dotoku slatke vode.
– Uvjeti koji pogoduju zaslanjenju sve su izraženiji, a sam prostor je vrlo osjetljiv. Više ne govorimo o izoliranim pojavama, nego o procesu koji zahtijeva kontinuirano praćenje, upravljanje i pravovremenu reakciju, zbog čega je ovaj sustavni monitoring ključan – upozorava Stanić-Koštroman.
Svi prikupljeni podaci objedinjavat će se u digitalnoj platformi HydroAgroCloud, koja će poslužiti za definiranje mjera upravljanja vodama u delti Neretve.
Uz to, za poljoprivrednike se razvija posebna aplikacija putem koje će dobivati pravovremene informacije o stanju voda i zaslanjenosti, što će im omogućiti donošenje sigurnijih odluka o navodnjavanju i prilagodbi proizvodnje.
Stanić-Koštroman navodi kako zaslanjenost voda za navodnjavanje u bh. dijelu doline Neretve u većini slučajeva još nije kritična, ali pojedine lokacije već zahtijevaju oprez.
– Na ovom području dominiraju vinova loza, maslina, smokva i šipak, koje su umjereno otporne ili tolerantne na zaslanjenje. S druge strane, kulture poput jabuke, breskve, salate i crvenog luka znatno su osjetljivije na povećanu slanost, te će dugoročno zahtijevati prilagodbu. Klimatske promjene, odnosno duža sušna razdoblja i više temperature, povećavaju potrebu za navodnjavanjem, pa kvaliteta vode postaje presudna. U takvim uvjetima osjetljivije vrste prve trpe negativne učinke, stoga je dugoročno ključno očuvanje tla i održivosti proizvodnje – navodi Stanić-Koštroman.
Ona ističe kako se do kraja projekta očekuje preciznije razumijevanje prostornih i sezonskih razlika u salinitetu i kvaliteti voda u dolini Neretve, temeljeno na sustavnom prikupljanju i analizi podataka kroz platformu HydroAgroCloud.
– Cilj je do 2027. godine imati pouzdane podatke i jasne preporuke koji će postaviti temelje za dugoročnije i sustavnije upravljanje vodama i proizvodnjom na ovom području – naglašava Stanić-Koštroman.
Za ovakve projekte, kako kaže, fondovi Europske unije izuzetno su važno jer omogućuju da se složen problem poput zaslanjenja rješava prekogranično, interdisciplinarno i dugoročno.
– Projekt okuplja relevantne institucije iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, čime se osigurava interdisciplinarni i prekogranični pristup. Uz Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a i Dubrovačko-neretvansku županiju kao vodećeg partnera, u projektu sudjeluju i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, te JP Park prirode Hutovo blato d.o.o. Čapljina – kazala je ravnateljica Uprave za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a.
