Iliev: Radev je više puta pokazao posvećenost budućoj evropskoj integraciji Zapadnog Balkana

SOFIJA/SARAJEVO – Pobjednik nedjeljnih parlamentarnih izbora u Bugarskoj, lider koalicije “Progresivna Bugarska”, bivši predsjednik Rumen Radev, više puta je pokazao posvećenost budućoj evropskoj integraciji Zapadnog Balkana.  Međutim, bugarski politolog i novinar Ivaylo Iliev u razgovoru za Fenu zapravo očekuje da pitanja vanjske politike neće biti od najveće važnosti u prvim mjesecima nove vlade.

Upitan da li pobjeda Radeva znači promjenu kursa bugarske vanjske politike od Brisela ka Moskvi, Iliev kaže da je tokom izborne kampanje potvrđeno da glavni politički protivnici Rumena Radeva i “Progresivne Bugarske” očekuju promjenu geopolitičkog smjera, koju bi on mogao provesti sa svoje pozicije kao jedina sila sa nezavisnom većinom.

– Međutim, u svojih devet godina na mjestu predsjednika, Radev je pokušao pokazati saradnju sa Zapadom, Sjedinjenim Državama, Istokom i Kinom. U svojim predizbornim intervjuima više puta je isticao svoja snažna evropska partnerstva i duboku saradnju, što su potvrdile i naknadne reakcije evropskih lidera nakon njegove pobjede. Postoje i znakovi biračkom tijelu s jednom od nacionalnih linija – odnosom prema ruskom identitetu, o čemu je izvijestio u izbornoj noći stranim medijima. S treće strane, u kampanji je Radev najavio kinesku ekonomiju kao svojevrsni model razvoja. Na kraju, ali ne i najmanje važno, više puta je pokazao pokušaj interakcije s američkom administracijom – rekao je Iliev.

U tom smislu, naglasio je, u svijetu raspadajućih međunarodnih odnosa, oportunističkih saveza i miješanja, ne bi se iznenadio ako “Progresivna Bugarska” pokuša održati multilateralnu diplomatiju i pokuša sarađivati ​​sa svima u ime nacionalnih interesa.

– Međutim, hoće li se to dogoditi – radije postoji skepticizam u javnom prostoru, koji podržavam. U Bugarskoj imamo lijepu izreku o ovoj vrsti djelovanja i politika u životu – ako pokušate sjediti na nekoliko stolica istovremeno, često završite na zemlji – rekao je Iliev.

Komentirajući poređenja sa smijenjenim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, Iliev kaže da su razumna sa stanovišta pokušaja reklamiranja Radeva i njegovog tima Orbanovim politikama tokom godina unazad.

Tokom zvanične posjete bivšeg mađarskog premijera Bugarskoj, demonstrirana su topla osjećanja među njima, a neka od lica i glasnogovornika “Progresivne Bugarske” su više puta (populistički i predizborno) ukazivali na odnose između njih dvojice.

– Istovremeno, međutim, prisutna je i bitka oko toga ko bi trebao biti bugarski Orbán na simboličnom nivou među ostalim stranačkim liderima – tokom godina, lider GERB-a i bivši premijer Bojko Borisov, kao i politički lider DPS-a, sankcionisan zbog korupcije velikih razmjera, Deljan Peevski, također su pokazali, a ponekad i nastavljaju pokazivati, podršku odlazećem režimu u Mađarskoj. U tom smislu, očekujem da će se ova bitka nastaviti uglavnom na polju simboličkih borbi i da će biti svojevrsna bitka interpretacija. Sljedeći bugarski premijer trebao bi biti jasno proevropski i u to nema sumnje – međutim, da li Radevovi birači očekuju da on to bude, ili bolje rečeno da bude Orbán na Balkanu i da se protivi evropskom konsenzusu, ostaje da se vidi. Iz profila njegovih birača možemo pretpostaviti da su u svojoj većini oni drugog tipa – rekao je Iliev.

Za njega, izbore 19. aprila u Bugarskoj karakterišu tri glavna momenta koja ih jasno razlikuju od ostalih parlamentarnih izbora u posljednjih 15 godina.

– Prvo, uočili smo ogroman talas izborne mobilizacije u popodnevnim satima izbornog dana, što je praktično bio razlog za nezavisnu većinu Progresivne Bugarske. Drugo, teška katastrofa koja se očekivala za stranke iz prethodne vlade bila je opravdana. Mandat vlade Željazkova, koja je izazvala neke od najvećih protesta u demokratskoj istoriji zemlje u novembru i decembru 2025. godine sa skoro 150-200 hiljada demonstranata na ulicama prema različitim procjenama, u kombinaciji sa stvarnom željom da se promijeni i eliminiše model upravljanja tandema između Bojka Borisova i Deljana Peevskog, stvorio je savršene uslove za pojavu novog velikog igrača, koji će transformisati stranački sistem. Treće, povećana izlaznost birača dovela je do manje fragmentacije parlamenta – manji broj parlamentarnih grupa povećao je težinu pobjednika, koji već ima 131 mjesto u parlamentu od 240 mjesta – kazao je Iliev.

Upitan na kraju kakvu politiku prema balkanskoj regiji možemo očekivati ​​od nove bugarske vlade, odnosno mogu li zemlje kandidati sada očekivati ​​podršku Bugarske za članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, Iliev je rekao da je u okviru svog mandata predsjednika, Rumen Radev pokazao posebno kategoričan stav prema takozvanom makedonskom pitanju. Istovremeno, više puta je pokazao posvećenost budućoj evropskoj integraciji Zapadnog Balkana.

– Međutim, zapravo očekujem da pitanja vanjske politike neće biti od najveće važnosti u prvim mjesecima nove vlade s premijerom Rumenom Radevim. Javna očekivanja za nju prvenstveno su vezana za domaće političke, društvene i javne probleme s kojima se suočavaju bugarski građani. Prije svega – stalno rastuće cijene osnovnih dobara kao rezultat vojnih sukoba i usvajanja eura u Bugarskoj zbog nepoštenih proizvođača i nepravilnog poslovnog ponašanja trgovaca. Ovo je ujedno i glavni problem većine bugarskih građana, koji u politici Progresivne Bugarske vide priliku za normalizaciju finansijske situacije zemlje. Uprkos tome, vlada je ostavila zemlju bez redovnog budžeta za 2026. godinu. Na kraju, ali ne i najmanje važno, su očekivanja brzih, radikalnih i strukturnih reformi u pravosuđu, vezanih za hitne promjene u sudskim vlastima – zaključio je Iliev u razgovoru za Fenu.