Proširenje EU: Strateška investicija u sigurnost i stabilnost Evrope

Foto: Evropski parlament

STRASBOURG, 11. marta (FENA) – U izvještaju usvojenom u srijedu, zastupnici Evropskog parlamenta navode da je proširenje strateški odgovor na promjenjivu geopolitičku stvarnost i vitalna investicija u sigurnost i stabilnost EU, saopćeno je iz Evropskog parlamenta.

Parlament tvrdi da bi cijena neproširenja premašila cijenu pridruživanja novih članica EU, što bi riskiralo stvaranje geopolitičkih sivih zona podložnih antagonističkom stranom utjecaju. Izvještaj napominje da su Crna Gora i Albanija već postavile ambiciozne ciljeve za završetak pregovora o pristupanju do kraja 2026. odnosno 2027. godine. EU bi trebala ohrabriti ove zemlje kada njihove ambicije budu popraćene opipljivim reformama, a zastupnici Evropskog parlamenta pozivaju Vijeće da prizna ovaj zamah i ukloni sve prepreke koje postoje na strani EU. Zastupnici Evropskog parlamenta također žele brzo otvaranje pregovaračkih klastera s Ukrajinom i Moldavijom.

Potvrđujući da pristupanje mora ostati zasnovano na zaslugama i reverzibilno, te da se nijedna zemlja ne smije tretirati kao dio paketa, zastupnici Evropskog parlamenta naglašavaju da ne može biti prečica u pogledu vrijednosti i temeljnih principa EU. Vladavina prava, demokratske reforme, sloboda medija, prava manjina, nezavisnost pravosuđa i borba protiv korupcije moraju ostati u prvom planu procesa proširenja, uz održivu podršku civilnom društvu.

Usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU  ključni je pokazatelj geostrateške orijentacije zemlje kandidata. Zastupnici Evropskog parlamenta primjećuju da se najzabrinjavajuće demokratsko nazadovanje događa u zemljama proširenja s najnižom usklađenošću sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom i u onima gdje je proces pristupanja efektivno zastao.

Zastupnici Evropskog parlamenta primjećuju povećanu podršku članstvu Islanda u EU i pozdravljaju potencijalne inicijative Grenlanda za jačanje veza s EU.

Zastupnici Evropskog parlamenta pozivaju na pojačano praćenje reformi u zemljama kandidatima u okviru “klastera osnova” i na pojačanu podršku proevropskim akterima civilnog društva koji su posvećeni potrebnim reformama i evropskim vrijednostima.

U izvještaju se također navodi da bi trebalo postojati adekvatno predpristupno finansiranje u okviru novog dugoročnog budžeta EU i dublja saradnja u oblasti infrastrukture, sigurnosti, otpornosti i suzbijanja manipulacije stranim informacijama.

Izvještaj je usvojen sa 385 glasova za, 147 protiv i 98 suzdržanih.

Izvjestitelj Petras Auštrevičius (Renew, Litvanija) je rekao: „Sa svakom novom članicom, politička i ekonomska moć Evrope je rasla, pružajući prosperitet i sigurnost svojim građanima. U svjetlu današnjih izazova, moramo poboljšati model integracije EU kako bismo bolje odražavali interese Unije i očekivanja zemalja kandidata. Proširenje EU mora ići ruku pod ruku s unutrašnjim reformama kako bi se zaštitilo funkcionisanje EU i poboljšali procesi donošenja odluka, uključujući veću upotrebu glasanja kvalifikovanom većinom. EU mora završiti ove reforme do trenutka kada vodeći kandidati ispune kriterije za članstvo i budu spremni za pristupanje EU.“