Konaković i Stenegard: Budućnost BiH je u Evropskoj uniji

Ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenegard (Foto: Ambasada Švedske u BiH)

SARAJEVO – Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenegard i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konakovića su, u povodu 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, 30. godišnjice pristupanja Švedske Evropskoj uniji i 30. godišnjice bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Švedske, zaključili u zajedničkoj kolumni da je budućnost BiH u Evropskoj uniji.

U kolumni su istakli da je Švedska aktivno učestvovala u uspostavljanju mira u Bosni i Hercegovini, te da je od tada ostala jedan od njenih najsnažnijih partnera.

– Hiljade državljana Bosne i Hercegovine koji su izbjegli iz rata u Švedskoj su pronašli svoj novi dom. Danas su ovi Šveđani bosanskohercegovačkog porijekla jedna od najuspješnije integrisanih zajednica u švedskom društvu. Mnogi od njih obje zemlje smatraju svojom domovinom. Oni predstavljaju živi most između naših nacija – investiraju u Bosnu i Hercegovnu, kreiraju radna mjesta i jačaju naše ekonomske veze – navedeno je u kolumni.

Istaknuto je da Bosna i Hercegovina i Švedska dijele duboke kulturne i društvene afinitete, ukorijenjene u zajedničkoj opredijeljenosti evropskim vrijednostima, sekularnom uređenju, jačanju društvene kohezije i multikulturalizmu.  

– Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi na historijskoj raskrsnici. Zemlja je predala aplikaciju za članstvo u EU 2016. godine. U decembru 2022. godine, Evropsko vijeće je odobrilo kandidatski status. Dvije godine kasnije, Evropska komisija je predložila otvaranje pregovora o pristupanju. Ovo je bio jasan signal: Budućnost Bosne i Hercegovine je u EU – kazali su.  

Članstvo u EU, poručeno je, ostaje strateški cilj i glavni vanjskopolitički prioritet Bosne i Hercegovine uprkos unutrašnjim izazovima i retorici koja rizikuje podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka zemlje.

– Međutim, napredak ovisi od konkretnih poteza. Naredni korak – otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom – zahtjeva da Bosna i Hercegovina ispuni uslove koje su postavile EU i njene zemlje članice. Ove reforme nisu samo puki tehnički zahtjevi. One su ključne za izgadnju društva baziranog na istim vrijednostima na kojima je uspostavljena EU: demokratija, vladavina prava, ljudska prava i jednakost – istaknuto je.

Kao ministri vanjskih poslova, zajednički su predložili tri prioriteta čije bi ispunjavanje dovelo do napretka Bosne i Hercegovina na njenom putu ka članstvu u EU.

– Potrebno je ubrzati napore na provođenju reformi. Ključno je da Bosna i Hercegovina ostvari napredak u implementaciji fundamentalnih reformi kao što su jačanje pravosuđa, vladavine prava i ljudskih prava, borba protiv korupcije i stvaranje uslova za potpunu slobodu medija. Ovi koraci su od suštinske važnosti za intergrisanje u EU, ali i za vraćanje povjerenja građana u demokratske institucije i njihove izabrane političke predstavnike. Spomenute reforme će također doprinijeti ekonomskom razvoju i privlačenju domaćih i stranih investicija – navedeno je.

Kao drugi prioritet izdvojili su jačanje regionalne saranje. Tvrde da bi sigurnost i saradnja bazirana na međusobnom povjerenju među zemljama zapadnog Balkana donijela dobrobit cijeloj Evropi. Stoga pozivaju na jačanje regionalnog dijaloga, dobre međususjedske odnose i dublju ekonomsku integraciju.

– Mobilizacija podrške za proširenje je treći prioritet. Švedska će nastaviti da i dalje snažno zagovara proširenje EU. Nedavne ankete su pokazale da 79 posto Šveđana podržava priključenje novih zemalja članica nakon što uslovi budu ispunjeni – što je najviši procenat od svih drugih zemalja članica EU. U isto vrijeme, više od 80 posto građana Bosne i Hercegovine vjeruje da bi članstvo u Evropskoj uniji bilo od koristi. Radićemo unutar EU kako bismo održali ovaj momentum i osigurali da napredak Bosne i Hercegovine, zasnovan na jasnim kriterijima, bude prepoznat – kazali su.

Podsjetili su da je posljednje proširenje koje se dogodilo 2004. i 2013. godine pokazalo da su nove države članice EU – kao i Evropska unija u cjelini – imale koristi od ubrzanog rasta, povećanja dohotka i unaprijeđene konkurentnosti. Deset država koje su se pridružile Evropskoj uniji 2004. godine zabilježile su rast BDP‑a po glavi stanovnika sa 59 posto od prosjeka EU u 2004. godini, na 81 posto u 2022. godini.

– Također je jasno da je više od 30 godina članstva u EU Švedsku učinilo bogatijom i jačom zemljom, dok je Šveđanima u isto vrijeme omogućeno da slobodno rade, žive i studiraju širom unije. Danas se dvije trećine švedskog izvoza plasira na jedinstvenom tržištu EU, a trgovinski sporazumi Evropske unije omogućili su joj pristup ključnim tržištima širom svijeta. EU integracije također su od krucijalne važnosti za evropsku sigurnost. Proces priključivanja EU i NATO-u su komplementarni i zajedničkim snagama učvršćuju stubove evropske sigurnosti. Kako nas je podsjetio ruski agresorski rat protiv Ukrajine, proširenje nije samo pitanje prosperiteta, već i osiguravanja trajnog mira na našem kontinentu -istakli su.

Tvrde da Švedska i dalje snažno podržava Bosnu i Hercegovinu na putu ka njenom članstvu u Evropskoj uniji.

– Kao jedan od najvećih bilateralnih donatora Bosne i Hercegovine, Švedska će nastaviti da pruža finansijsku i stručnu podršku u procesu usvajanja i provođenja reformi. Naša saradnja obuhvata brojne oblasti, uključujući jačanje pravosudnog sistema i vladavine prava, demokratije, ljudskih prava i jednakosti spolova, zelene tranzicije, digitalizacije i održivog razvoja. Na taj način mi zajedno radimo kako bismo pripremili Bosnu u Hercegovinu za budućnost u Evropskoj uniji – istaknuto je.

Poručuju da je ovo ključni trenutak za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, što kontinuirani angažman i podršku Švedske čini još bitnijim.

– Naša poruka je jasna: vrata Evropske unije su otvorena i sada je pravo vrijeme da se iskoristi ovaj trenutak. Budućnost Bosne i Hercegovine je u EU, ali odgovornost za napredak na ovom putu nose domaći političari. Provedba reformi donijeće opipljive dobrobiti svim građanima ove države, unaprijediti upravljanje, ojačati ekonomiju te doprinijeti poboljšanju regionalne i evropske sigurnosti – zaključeno je u kolumni, saopćeno je iz Ambasade Švedske u BiH.